Gledatelji središnje informativne emisije RTL-a, "RTL Danas" u posljednje vrijeme imaju priliku pratiti prognozu uz novo, svježe televizijsko lice. Mladi meteorolog Ilija Marina uspješno je odradio svoj debi pred malim ekranima, a za naš Ekran otvoreno govori o tome kako se nosio s tremom, zašto su prognoze na mobitelima često nepouzdane te kakvo nas zapravo vrijeme očekuje u nadolazećim mjesecima. Otkriva nam i svoju fascinaciju ekstremnim pojavama poput superćelijskih oluja, ali i osjeća li i on paniku kad čuje grmljavinu.
Na RTL-u vas gledamo u ulozi meteorologa, odradili ste prvu emisiju, je li sve ispalo onako kako ste očekivali ili još bolje? Rekao bih da općenito imam visoka očekivanja od samoga sebe i nadao sam se dobrom prvom nastupu. Sada, kada je sve prošlo, mislim da sam čak malo i nadmašio vlastita očekivanja. Već se na posljednjim probama vidjelo da sam sve bolji, a mislim da se to na kraju najbolje vidjelo upravo u tom premijernom nastupu.
Jeste li imali tremu? Evo, sada iz prve ruke možda imate neki savjet za naše čitatelje kako se osloboditi treme... Sigurno je postojala mala doza treme, možda čak i manja nego što bi se očekivalo za prvi nastup. U studiju sam bio dobro raspoložen i nisam se osjećao puno drugačije nego tijekom snimanja proba. Mislim da je dobra priprema jako važna i vjerojatno najbolji način da se trema smanji. Ono što meni također pomaže jest razgovor i interakcija s ljudima oko sebe. Ne mora to biti ništa posebno, može biti i najobičniji razgovor o bilo čemu. Ideja je jednostavno na trenutak maknuti misli s važnosti onoga što slijedi, malo se opustiti i onda u nastup ući što prirodnije.
Da morate opisati svoju osobnost kroz jednu vremensku pojavu, koja bi to bila i zašto? Možda rosa. Jutarnji sam tip, volim jesen i proljeće i svježa jutra kada se rosa često pojavljuje, pa mi se čini kao dobar izbor.
Koji je najneobičniji meteorološki mit s kojim ste se susreli u svakodnevnim razgovorima s laicima? Možda ideja da meteorolozi mogu točno prognozirati vrijeme tjednima ili čak mjesecima unaprijed. Ljudi znaju pitati kakvo će vrijeme biti nekog konkretnog dana koji je još prilično daleko, a takvu je preciznost jednostavno nerealno očekivati. Ovisno o meteorološkoj situaciji, prognoza je najpouzdanija za sljedećih tri do pet dana, dok nakon toga postaje sve manje sigurna.
Kako se nosite s činjenicom da su meteorolozi dežurni krivci za propale vikend-roštilje i planove na otvorenom? A da, mislim da ljudi generalno vole tražiti krivce u svemu, pa tako i u vremenu. Nisam još dovoljno dugo u struci da bih se previše susretao s takvim komentarima, ali kada ih čujem ili pročitam, ne doživljavam ih osobno. Zapravo mi je ta reputacija meteorologa kao dežurnih krivaca više simpatična nego iritantna i takvi me komentari često znaju nasmijati.
Naravno, sve nas zanima i što mislite o ovim olujama u zadnje vrijeme, mi u Zagrebu pogotovo nismo baš navikli na takve vjetrove, goleme štete... Posljednjih smo godina imali nekoliko jakih oluja koje su prouzročile veliku štetu i razumljivo je da su takvi događaji privukli puno pozornosti. Ne možemo svaku pojedinu oluju jednostavno pripisati klimatskim promjenama, ali znamo da se mijenjaju uvjeti u kojima oluje nastaju. Jake oluje kod nas nisu nova pojava, a događaji kojima smo svjedočili posljednjih godina dobar su podsjetnik na to koliko vrijeme može biti snažno. Mislim da je to tema kojoj ćemo sigurno nastaviti posvećivati puno pažnje i u budućnosti.
O globalnom zatopljenju slušamo jako dugo, je li globalno zatopljenje ovo što su ljetos temperature išle skoro do 40 stupnjeva i hoće li se takva ljeta nastaviti? Nisam klimatolog pa bih tu ipak više vjerovao kolegama koji se time svakodnevno bave, ali ono što nam istraživanja i mjerenja pokazuju prilično je jasno. Ovo ljeto bilo je ekstremno toplo u gotovo cijeloj Hrvatskoj i uklapa se u trend zagrijavanja koji već dulje pratimo. Ne znači da će svako sljedeće ljeto biti jednako vruće, ali možemo očekivati da će vrlo vruća ljeta i toplinski valovi postajati sve češći.
Da možete birati bilo koju lokaciju na planetu za praćenje ekstremne oluje uživo, kamo biste otputovali? Vjerojatno bih odabrao središnji dio SAD-a, primjerice Kansas ili Oklahomu. Superćelijske oluje posebno su mi zanimljive, a to je jedno od područja svijeta poznatih upravo po takvim olujama i tornadima koji se uz njih mogu razviti. Naravno, volio bih ih promatrati sa sigurne udaljenosti.
Postoji li meteorološki fenomen koji vas i danas, unatoč znanstvenom objašnjenju, ostavlja potpuno bez daha? Možda upravo spomenute superćelije. Fascinantno mi je koliko se kompleksan i snažan sustav može razviti kada se poklopi prava kombinacija atmosferskih uvjeta. Bez obzira na to koliko dobro razumijem procese koji stoje iza njih, superćelije me svojom pojavom i dalje jednako impresioniraju.
Trebamo li se u Hrvatskoj bojati tornada, onih kakve vidimo u američkim filmovima koji u zrak nose domaće životinje (je li to uopće realistično)? Tornada se mogu pojaviti i u Hrvatskoj, a poznati su nam i neki slučajevi iz prošlosti. Ipak, riječ je o vrlo rijetkoj pojavi, osobito kada govorimo o snažnim i razornim tornadima, tako da nema razloga da zbog njih posebno strahujemo. A što se domaćih životinja tiče, njih je svakako dobro skloniti na sigurno tijekom jakih oluja jer i udar munje za njih može biti vrlo opasan, kao i za svakoga od nas.
Kako zamišljate televizijsku prognozu za pedeset godina - hoće li nas informirati hologrami, AI ili je ljudski faktor nezamjenjiv? Teško je zamisliti kako će televizija izgledati i za deset ili dvadeset godina, a kamoli za pedeset, pogotovo uz sve promjene kojima danas svjedočimo. Za svoje dobro ipak želim biti optimist i vjerovati da će ljudski faktor ostati nezamjenjiv. Mislim da će AI biti odličan pomoćni alat, ali nadam se da će čovjek i dalje biti taj koji prognozu prenosi ljudima.
Koliko su točne aplikacije na mobitelima i zašto je bolje pratiti prognozu na televiziji? Aplikacije mogu biti sasvim dobre i korisne za brzi pregled vremena, ali njihove su prognoze uglavnom automatizirane. Mi meteorolozi uspoređujemo više različitih modela, pratimo aktualna mjerenja, radar i satelite te na temelju svega toga procjenjujemo koji je scenarij najizgledniji. Mislim da je upravo u tome prednost prognoze koju priprema meteorolog jer možemo sagledati širu sliku i objasniti što zapravo možemo očekivati.
Što preporučujete ljudima koji su anksiozni kada je, primjerice, najavljena velika oluja. Trebaju li se opustiti ili postoje neki koraci koje mogu poduzeti kako bi osigurali sebe i bližnje? Mislim da nema potrebe za panikom, ali jaka nevremena svakako treba shvatiti ozbiljno. Najvažnije je postupati zdravorazumski, zaštititi sebe i druge te pratiti upozorenja i upute nadležnih službi. Oluje su prirodan dio vremena s kojim živimo i ne treba ih se bojati, ali treba ih poštovati.
Osjećate li vi paniku kada začujete grmljavinu? Samo ako sam na otvorenom ili ako nije bila u mojoj prognozi.
Koji je najbolji savjet koji ste dobili od starijih i iskusnijih kolega iz redakcije prije debija? Da se počnem smiješiti još prije nego što kamera počne snimati i da zamišljam da prognozu prezentiram nekoj meni dragoj osobi.
Na što vas najviše asocira magla? Oblak na tlu.
Kako izgleda tipičan dan meteorologa u trenucima kada se nad regijom stvara iznenadna ciklona? Rijetko se nešto takvo dogodi potpuno iznenada. Naravno, ima trenutaka kada je zbog brzih promjena u atmosferi posao puno zahtjevniji. Meni je ponekad čak teže raditi prognozu za nekoliko mirnih dana koji slijede dok se nad našim krajevima događa nešto meteorološki puno zanimljivije što bih najradije nastavio pratiti i analizirati.
Imate li omiljenu vrstu oblaka? Ako imate, zašto je baš ta? Odabrao bih asperitas, jedan od najneobičnijih izgleda koje oblaci mogu poprimiti. Izgleda toliko nestvarno da biste danas vjerojatno prvo pomislili da je fotografiju generirao AI. Preporučio bih svakome da ga potraži i vidi kako izgleda.
Volite trčati, igrate šah, imate li vremena za gledanje televizije ili čitanje? Sjećate li se koja vas je serija ili knjiga posebno intrigirala u posljednje vrijeme? Uz svoje uobičajene hobije stvarno nemam puno vremena za serije i filmove, a ne stignem ni čitati koliko bih htio. Ipak, dvije knjige koje su u posljednje vrijeme ostavile dojam na mene su "Can't Hurt Me" Davida Gogginsa, koja je dijelom povezana i s trčanjem, te "Černobilska molitva" Svetlane Aleksijevič, koja kroz svjedočanstva ljudi govori o černobilskoj nuklearnoj katastrofi i njezinim posljedicama.
U vama je postojala ljubav prema prirodnim znanostima od malih nogu, ja sam upravo suprotno, radije bih gledala u zid nego učila o kori Zemlje. Zanima me kako radi vaš mozak s te strane i kako ste otkrili da vas baš to zanima, a ne kao mene naučiti sve Rihannine pjesme napamet... Svi smo mi različiti i zanimaju nas različite stvari, i to je sasvim u redu. Na mene su dosta utjecali neki učitelji i profesori u osnovnoj i srednjoj školi, zbog kojih sam počeo dublje istraživati prirodne znanosti. Nisam oduvijek bio posebno dobar u fizici i matematici niti su me oduvijek ti predmeti zanimali, ali u jednom sam trenutku odlučio uložiti više truda i rada, što mi se s vremenom počelo vraćati i na kraju me dovelo do ovoga čime se danas bavim.
I za kraj, naravno, kakva nas zima očekuje, hoće li biti snijega ove godine? Mislim da se više ne usudimo nadati bijelom Božiću... Sezonske prognoze zasad, nažalost za sve ljubitelje snijega i zime, naginju prema zimi toplijoj od prosjeka. Naravno, to ne isključuje hladnija razdoblja i snijeg, ali još je prerano govoriti kada i gdje bi ih moglo biti. Isto vrijedi i za bijeli Božić, tako da nam tu ne preostaje ništa drugo nego nadati se.