U 76. godini života preminuo je cijenjeni hrvatski jezikoslovac, sveučilišni profesor i otac saborske zastupnice Marije Selak Raspudić, Ante Selak. Vijest o njegovu odlasku u ponedjeljak je potvrdio Učiteljski fakultet u Zagrebu, ustanova u kojoj je ostavio dubok trag. Posljednji ispraćaj održat će se 22. srpnja u njegovim rodnim Rašćanima.
Životni i znanstveni put Ante Selaka započeo je 1949. godine u Rašćanima Gornjim. Temelje obrazovanja stekao je u osnovnoj školi u Župi, nakon čega je završio klasičnu gimnaziju u Splitu. Strast prema jeziku i književnosti nastavio je njegovati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirao, a 2006. godine i doktorirao. Obrana disertacije donijela mu je titulu doktora znanosti iz područja humanističkih znanosti, polja filologije i grane kroatistike, čime je i formalno potvrdio svoj status vrsnog stručnjaka.
Njegova bogata karijera bila je isprepletena s ključnim institucijama za hrvatski jezik i obrazovanje. Od 1977. do 1992. godine radio je u Školskim novinama, da bi potom, od 1992. do 1995., bio jedan od osnivača i prvi direktor Hrvatske sveučilišne naklade, ostavljajući neizbrisiv trag u hrvatskom izdavaštvu. Svoj je put nastavio kao urednik u nakladničkoj kući Pergamena, a od 1998. do 2002. bio je voditelj izdavačke djelatnosti u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Svoju je predanost prenošenju znanja okrunio radom na Učiteljskom fakultetu, gdje je počeo predavati 2000. godine.
Kolege i suradnici pamtit će ga ne samo po stručnosti, već i po ljudskim kvalitetama. Iz Učiteljskog fakulteta su povodom njegove smrti poručili kako je "profesor Selak bio velik čovjek, vrstan stručnjak i rodoljub", sažimajući u nekoliko riječi esenciju njegova lika i djela. Njegov se patriotizam očitovao kroz neumoran rad na očuvanju i standardizaciji hrvatskoga jezika, temelja nacionalnog identiteta.
Iza profesora Selaka ostaje impresivan opus autora, urednika i priređivača brojnih djela koja su zadužila hrvatsku kulturu. Među najvažnijim priređenim knjigama ističu se "Hrvatska zauvijek: prilozi hrvatskoj državotvornoj misli" te kapitalno "Ričoslovje" Šime Starčevića. Uredio je zbornik "Taj hrvatski", suuredio "Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti" te sabrao zbirku školskih propisa "Hrvatsko osnovno školstvo". Posebno se ističe i njegova autorska knjiga "Jezikoslovni pogledi Ilije Abjanića", posvećena tvorcu hrvatskoga medicinskog nazivlja.
Počivao u miru. Hvala mu za sav stručni i znanstveni rad.