Jučer, 10. svibnja, povodom Majčina dana, glumica Bojana Gregorić Vejzović podijelila je emotivnu obiteljsku fotografiju koja je dirnula njezine pratitelje na društvenim mrežama. Na fotografiji Bojana pozira s majkom, legendarnom hrvatskom glumicom Božidarkom Frajt, kćeri Zoe i sinom Raulom. “Majka... početak i kraj”, napisala je Bojana uz objavu na Instagramu. U komentarima su joj brojni pratitelji čestitali Majčin dan te uputili lijepe riječi cijeloj obitelji. “Kakva divna obitelj. Ljubav i ljepota u jednoj slici”, “Divno! Veliki pozdrav za čudesnu Božu i za podmladak!” i “Predivni... a moja Ljubica... ikona... veličanstvena... grlim vas...”, samo su neke od poruka ispod objave. Podsjetimo, Bojanina majka, Božidarka Frajt, svojedobno je bila jedna od najvećih zvijezda bivše Jugoslavije te se smatrala jednom od najljepših glumica s ovih prostora. No njezin su život obilježile i brojne teške sudbine. Tijekom Drugog svjetskog rata ostala je bez majke, preživjela je logor, a dio djetinjstva provela je u prihvatilištu za djecu. Dugo nije znala ni da su je posvojili Katarina i Stjepan Frajt, kojima je glumica uvijek isticala duboku zahvalnost.
“Tim sam ljudima beskrajno zahvalna. Uzeli su me kao dijete od četiri godine. Ja se ne sjećam ničeg iz ranog djetinjstva. Sjećam se prve haljine koju su mi obukli i sjećam se da nisam imala kosu”, ispričala je svojedobno. Božidarka je počela glumiti s 19 godina, a 1972. osvojila je Zlatnu arenu za ulogu u filmu “Živa istina”. Tijekom bogate karijere ostvarila je uloge u brojnim filmovima, među kojima su “Otac na službenom putu”, “Visoki napon”, “Teodora” i “Čovjek koji je volio sprovode”. Posljednju filmsku ulogu odigrala je 2013. u filmu “Šegrt Hlapić”.
Bojanu je dobila u braku s autorom i producentom Borisom Gregorićem, od kojeg se kasnije razvela. Bio joj je to drugi brak, a iz prvog ima sina Tomislava. Koliko joj se divi, Bojana je ranije pokazala i emotivnom objavom povodom Dana žena. “Lavica. Bila je samohrana majka od svoje 34. godine, s dvoje djece, samostalna umjetnica. Pamtim period kada pet godina nije imala posao, a mi smo i dalje bili mala nasmijana obitelj... Ne moram vam dalje ništa objašnjavati. Danas brat i ja vodimo brigu o njoj, koliko nam dopusti. Jer ona je i dalje lavica”, napisala je tada Bojana o svojoj majci.
Dokumenti tog vremena jasno govore o dječjem prihvatilištu u kojem su djeca liječena od ondašnjih pogubnih zaraznih bolesti. A poslije su ta djeca usvajana ili prihvaćena u mnogim hrvatskum obiteljima. Spominjane tzv. dječeg logora je silovanje povjesti pa tako i naslov ovog člana. U koju svrhu mislim da je svima jasno.