HRT nakon sastanka: Ne bojkotiramo Euroviziju, evo zašto

Iako je do Eurovizije 2026. godine ostalo još više od pola godine, ona je ovih dana jedna od glavnih tema. Razlog tome jest sudjelovanje Izraela. Naime, nakon što je održan sastanak članica EBU-a (Europska unija radiotelevizija koja je i organizator Eurovizije) na kojem je ovoj zemlji dopušteno sudjelovanje unatoč pozivu brojnih drugih da ga se izbaci, neke zemlje pozvale su na bojkot ovog glazbenog spektakla. Irska, Španjolska, Nizozemska i Slovenija bile u među zemljama koje su pozivale na isključenje Izraela, a sada su i same odlučile bojkotirati ovo natjecanje. Nakon završenog sastanka među obožavateljima Eurovizije povuklo se pitanje i što bi Hrvatska trebala učiniti. Mišljenja su, kao i za sve, podijeljena, a upravo zbog toga upitali smo i HRT za njihov stav.

-  HRT će sudjelovati na Eurosongu 2026. u Beču te će ga, kao i do sada, izravno prenositi. Naš stručni žiri, u sastavu eminentnih glazbenika i medijskih stručnjaka, odabrao je 24 finalista među rekordnim brojem prijava na Doru 2026. Podsjećamo na naš ranije komunicirani stav kako podržavamo rješenja temeljena na stavu većine članica EBU-a. Što se tiče odluka pojedinih zemalja da ne nastupaju na Eurosongu 2026., svaka televizija članica EBU-a ima legitimno pravo samostalno odlučiti hoće li ili ne sudjelovati na Eurosongu i pod kojim uvjetima - poručili su iz Komunikacija HRT-a.

Inače, sastanak zemalja članica EBU-a održan je u četvrtak u Ženevi, a ova odluka smatra se početkom jedne od najvećih kriza u 70-godišnjoj povijesti natjecanja. Umjesto da se održi tajno glasovanje o isključenju Izraela, što je zahtijevalo osam zemalja, članice su glasale o novim pravilima osmišljenim da smanje politički utjecaj i manipulacije glasanjem. Velika većina podržala je te promjene, čime je implicitno potvrđeno da Izrael, kao članica koja ispunjava sve uvjete, može sudjelovati na natjecanju u Beču 2026. godine. Reakcija je bila munjevita. Gotovo odmah nakon objave, javne televizije Španjolske (RTVE), Nizozemske (AVROTROS), Irske (RTÉ) i Slovenije (RTVSLO) objavile su da se povlače s natjecanja, tvrdeći da je sudjelovanje postalo moralno neodrživo i
da je proces donošenja odluka netransparentan.

Kontroverza nije proizašla samo iz sukoba, već i iz događaja na samom natjecanju 2025. godine. Izraelska predstavnica Yuval Raphael tada je osvojila prvo mjesto prema glasovima publike diljem svijeta, što je izazvalo šok i sumnje u regularnost. Kasnije se otkrilo da je iza masovne kampanje glasanja stajala izraelska vlada, koja je plaćala oglase na društvenim mrežama i jumbo plakate, čak i u New Yorku, pozivajući ljude da glasaju iz političke podrške. Iako tehnički nije bilo kršenja pravila, mnogi su emiteri smatrali da je time narušen duh natjecanja i da je Eurosong pretvoren u referendum o Gazi.

EBU je kao odgovor smanjio maksimalan broj glasova po osobi s 20 na 10 te odlučio vratiti žirije u polufinala. Osim toga, žiriji su i prošireni te će sada umjesto pet imati sedam članova, a glasovi stručnjaka i obožavatelja gledat će se u omjeru 50:50. Uz to, EBU je uveo pravila koja "obeshrabruju" vladino financiranje promocije, no za zemlje koje su se povukle to je bilo premalo i prekasno.

Ključnu ulogu u lobiranju za ostanak Izraela odigrale su Njemačka, jedna od najvećih financijskih podupirateljica natjecanja, i Austrija, domaćin Eurosonga 2026. Iako geografski ne pripada Europi, Izrael sudjeluje na Eurosongu još od 1973. godine. Razlog je članstvo izraelske javne televizije u EBU-u, koji definira "europsko radiodifuzijsko područje" koje se proteže i na dijelove Bliskog istoka i sjeverne Afrike.

To pravilo omogućuje sudjelovanje i drugim neeuropskim zemljama. Izrael je tijekom svoje povijesti postigao velik uspjeh, pobijedivši četiri puta (1978., 1979., 1998. i 2018.) te je tri puta bio domaćin natjecanja, čime je postao neodvojivi dio eurovizijske tradicije, kako je to naglasio i direktor austrijske televizije ORF.

Odlazak četiri zemlje, uključujući Španjolsku koja je dio "Velike petorke" i time jedan od glavnih financijera, mogao bi imati ozbiljne posljedice. Ako se trend nastavi, a Belgija i Island još uvijek razmatraju svoju odluku, natjecanje bi se moglo značajno smanjiti. Analitičari upozoravaju da bi s manjim brojem sudionika mogla nestati i potreba za polufinalima. Ova kriza događa se u trenutku dok Rusija oživljava svoje natjecanje Interviziju, što bi moglo privući neke od nezadovoljnih zemalja.