Zamislimo savjesnog liječnika koji nakon teškog radnog dana dobiva hitan poziv da se vrati u bolnicu. U žurbi ostavlja obitelj za večerom i žuri na hitan prijem kako bi pomogao pacijentu. A onda doznaje kako ne može pomoći, jer pacijent i njegova obitelj Jehovini su svjedoci i odbijaju transfuziju. Doktor je u problemu - želi pomoći, ali se pacijent odriče te pomoći.
Savjest i liječnička dužnost nalažu doktoru da učini sve kako bi tome čovjeku spasio život. Pokušava na sve načine pomoći, koristi se uvjeravanjem, možda i lukavstvom, prelazi preko svega, jer zna kako nema puno vremena za nadmudrivanje u situaciji u kojoj treba što prije djelovati u korist većeg dobra - spašavanja ljudskog života.
Kolumna
Možemo li vjerovati da nas savjesno liječe oni koji traže od necijepljenih da se odreknu intenzivne njege?
Kao što je monstruozno da se netko necijepljen raduje zbog toga što netko cijepljen ima nuspojave, isto tako je monstruozno što je netko nekog spreman pustiti da umre samo zato što se nije cijepio.
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
REVOLUCIJA U POGONIMA
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
VELIKI ZAOKRET
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
RENATA RAŠOVIĆ
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Marija Miloševska
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
TOMISLAV KRASNEC
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Prestrašno je vrijeme i nabrijanost, do koje su, između ostalih, doveli i thenovinari! ... Situacija u kojoj je moj muž cijepljen (ne jer želi, nego zbog Hajduka i starih roditelja), ja nisam (ne jer ne smijem, nego ne želim), gdje jedno dijete mora zbog posla, a drugo ne želi jer ne mora, u našoj kući ne izaziva nikakve podjele ni želje da netko oboli ili umre! ...zapitajte se koliko su vaše ruke "krvave do lakata" u tom poslu zlih podjela!