Kolumna

Cijepljenje nije idealan, ali jest jedini odgovor na epidemiju koronavirusa koji zasad imamo

Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
Varaždin: Cijepljenje studenata u Studentskom klubu SC Varaždin
Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
Varaždin: Cijepljenje studenata u Studentskom klubu SC Varaždin
24.11.2021.
u 12:02
Je li se ranije trebalo komunicirati prema javnosti koliki je, u zastrašujućem broju mrtvih koji je premašio 10.000, udio necijepljenih? Sasvim sigurno. Jer to je, mimo svih diskusija, svih debata i svih prijepora danas u našem društvu, jedina realnost
Pogledaj originalni članak

Šezdesetak mrtvih svakoga dana, bolnički sustav pred kolapsom, liječnici na rubu, prosvjednici na ulicama, raspolućeno društvo - to je slika Hrvatske, i ne samo Hrvatske. Cijepljeni i oni koji to ne žele biti, u čvrsto zauzetim rovovima ne vide i ne čuju argumente suprostavljenog tabora.

Prosvjedi sve masovniji, redovi za cjepivo sve duži. U poremećenom, pomalo shizofrenom vremenu u kojem živimo, svi su u pravu, no nitko posve. No, možemo li zajedno doprinijeti izlazu iz labirinta, možemo li se, razlikama usprkos, pokušati razumjeti? Jer, u oba tabora ipak postoji zajednička komponenta, a to je strah koji sve nas pogoni podjednako.

Strah od nepoznatog, strah od gubitka života kakvog poznajemo, strah od bolesti, strah od cjepiva, strah od gubitka slobode, strah od smrti. Strah je proteklih dana desetke tisuća ljudi izveo na ulice, a najbrojniji skup, kao što je poznato, bio je onaj zagrebački. Uz zanemarivi broj egzibicionista, pa i agresivaca koji su napadali novinare na radnom zadatku, o čemu je sve već rečeno, okupila se i cijela masa ljudi koji su se s punim pravom pobunili protiv nebuloznih covid potvrda koje uistinu nisu ništa drugo nego “dozvola za ubijanje”, kako je nazivaju, jer cijepljenima pružaju lažnu sigurnost koja nekoga može koštati života.

I u pravu su. Usprkos činjenici da takvu praksu slijedi cijeli niz zemalja Europske unije, tako i hrvatska vlada. Pandemija traje gotovo dvije godine i trajat će. Izolacija uzima svoj danak. Duboko uznemireni i frustrirani, ljudi protestiraju protiv koječega, pa su i motivi zagrebačkog skupa prilično heterogeni, napadajući vlasti (u zemlji gdje su mjere među najliberalnijima u svijetu), kao da je Stožer taj koji ubija, a ne koronavirus.

No, ono što uistinu brine jest što veliki broj prosvjednika, i još veći broj onih koji dišu poput njih u svojim domovima, odbija ideju cijepljenja pravdajući se mišlju da je cjepivo eskperimentalno, što ne može biti dalje od istine. Ni jedno cjepivo odobreno u SAD-u i EU nije eksperimentalno. Hrvatski farmakolog Vladimir Trkulja s Medicinskog fakulteta u Zagrebu pojasnio je kako termin eksperimentalno cjepivo uopće ne postoji kao službeni termin, već ga profesionalci koriste kolokvijalno, i to s drugačijim značenjem od onoga koje mu pripisuju antivakseri.

Primjerice, Pfizerovo cjepivo postalo je jedno od najprovjerenijih koja su ikada dobila potpuno odobrenje. No, probija li se uopće takva informacija, pored činjenice da su se na društvenim mrežama još ljetos masovno širile dezinformacije o tome da su cjepiva do sada u Europi uzrokovala više od 10.000 smrti i više od 400.000 ozljeda? Pritom, oni koji odbijaju cijepljenje nisu spremni ni na najmanji kompromis, odbijajući čak i testiranje. Koja rješenja oni nude za izlaz iz pandemije?

Još uvijek ih nije za čuti. Istodobno, ljudima koji su se odvažili na cijepljenje, rečeno je kako su zaštićeni od težih oblika bolesti i smrti, no putem se ispostavilo da to nije posve točno. Rečeno im je da ne mogu zaraziti i biti zaraženi, pa se putem ispostavilo da ni to nije točno. Znanost se fokusirala na, pojednostavljeno, primarnu sortu virusa, pa se ispostavilo kako novi sojevi grabe većom brzinom nego znanosti, koja ih teško ili nikako sustiže.

Dok traju polemike, epidemija u Hrvatskoj bukti. Obaramo tužne rekorde, svrstani među zemlje s najvećom smrtnošću u Europi. Prošlotjedni val tek će se u ovom tjednu preliti na bolnice. A stanje je u njima već teško. Liječnici i medicinske sestre su iscrpljeni. Ekipa HTV-ove emisije Puls provela je nekoliko sati na covid odjelu splitske bolnice i svjedočila bitci za svaki život koja se ondje neumorno vodi.

”Nama ne treba još jedan rat. Svaki dan nam umire 40, 50 ljudi. Sada domoljublje nije frenetično skakanje na prvi takt Lijepe naše, hvatanje za lijevu stranu prsišta. Sada je domoljublje, u ovom trenutku pogibelji hrvatskog naroda, odgovorno se ponašati”, kaže jedan od sugovornika, dr. sc. Božidar Duplančić, anesteziolog intenzivist u KBC-u Split, upozoravajući kako je pošast korone zasigurno najveća ugroza hrvatske države i naroda nakon Domovinskog rata.

Je li takvih priloga trebalo biti više - na vrijeme? Sasvim sigurno. Je li se ranije trebalo komunicirati prema javnosti koliki je, u zastrašujućem broju mrtvih koji je premašio 10.000, udio necijepljenih? Sasvim sigurno. Jer to je, mimo svih diskusija, svih debata i svih prijepora danas u našem društvu, jedina realnost.

Cijepljenje nije idealan, ali jest jedini odgovor na epidemiju koji zasad imamo. Sve drugo vodi u zatvoreni krug iz kojeg nema izlaza, u život koji nalikuje opasnom ruskom ruletu, u podjele koje mogu eksalirati nasiljem, u bezumlje kojemu se kraja ne nazire

ZAKONSKA OBVEZA

Liječnici prisiljeni ljude prijavljivati policiji: 'Pridržavat ćemo se toga, nema razloga da se zbog toga ljute na nas'

Za privremenu nesposobnost do 6 mjeseci samo upozorenje, a ako je razdoblje nesposobnosti dulje, liječnik je dužan javiti to policiji. Obaveza je to svakog liječnika koji je obavio pregled ili liječio vozača, kao i njegova izabranog odnosno obiteljskog liječnika, a propisuje je Pravilnik o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače koji stupa na snagu sljedeći tjedan.

Praktično rješenje

Jednu grešku s novcem radi većina građana: Stručnjak za financije ima top savjet kako je uspješno izbjeći

Rano počnite planirati mirovinu, pametno birajte investicije i budite dosljedni u svojim financijskim odlukama kako biste uživali u financijski stabilnijoj budućnosti, poručuju financijski stručnjaci i savjetuju početi sa štednjom već od prvog zaposlenja. Međutim, kako početi investirati i planirati mirovinu kada nam se teško uopće zamisliti u budućnosti, pogotovo ako smo tek u dvadesetima?

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Avatar Ginomo1878
Ginomo1878
12:12 24.11.2021.

Nije istina! Imamo na raspolaganju i klasične epidemiološke mjere.

Avatar Mars
Mars
00:54 25.11.2021.

Vrlo odmjeren članak. Naslovom je sve rečeno.

Još iz rubrike Premium