Panika na selu: Ne isplati se ni uključiti strojeve, a kamoli sijati

Proljetna sjetva, koja bi trebala početi za tjedan dana, prema najavama poljoprivrednika mogla bi biti najgora i najneisplativija u povijesti hrvatske države. Ako je uopće i bude, tvrde seljaci. Resorno im ministarstvo, naime, još nije isplatilo polovicu poticaja za kukuruz od prošle žetve. Upitno je i tko će im i pod kojim uvjetima kreditirati sjetvu, a ulje na vatru dolijevaju i izrazito niske cijene poljoprivrednih proizvoda kojima je preplavljena susjedna Mađarska te nagomilane zalihe od prošle žetve i visoke cijene repromaterijala na domaćem tržištu.

Teško, ne može biti teže
– Uz današnje cijene sirovina ne isplati se ni uključiti strojeve, a kamoli obrađivati zemlju i nešto sijati. Cijene gnojiva, sjemena i zaštitnih sredstava nenormalno su visoke, a zbog bagatelnih cijena žitarica u Mađarskoj nema teorije da se ratarske kulture uzgoje uz dobitak.

Otkako se bavim poljoprivredom, ne pamtim ovako tešku situaciju – kaže Josip Ostojčić iz Prnjavora pokraj Slavonskog Broda koji na 76 hektara zemljišta uzgaja pšenicu, ječam i kukuruz.

Budu li otkupne cijene za kilogram kukuruza, kako se predviđa, 50 lipa, a pšenica 80 lipa, već prve računice pokazuju da će ratari na hektaru pšenice imati gubitak od 286 kuna, a za svaki hektar kukuruza na kojemu ostvare referentan prinos bit će u minusu za nešto više od 300 kuna – objašnjava Ostojčić.

Tomu treba pridodati i repove iz lanjske godine, kada je svaki seljak zbog iznimno dobre žetve koja mu se o glavu obila niskim otkupnim cijenama samo na kukuruzu – čak i kad bi mu se isplatili svi zaostali poticaji – ostao u minusu za 3000 kuna po hektaru, tvrdi Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje.

Traži se pomoć države
Kako bi se izbjegli masovni gubici u ratarstvu te propast poljoprivrednika koji neće imati novca ni za povrat kredita koje su masovno uzimali za kupnju strojeva i traktora, ratari jedini izlaz vide u pomoći resornog ministarstva. Neka se snize cijene repromaterijala – gnojiva, goriva i sjemena – makar i uz subvencije države, jer drukčije, tvrdi Ostojčić, ne mogu preživjeti.

No, kako sjetva samo što nije počela, teško će se išta promijeniti. Niti država ima bilo kakav plan proizvodnje žitarica, odnosno sjetve kako, kao i lani, ne bi nastala prezasićenost i urušavanje tržišta niti će kutinska Petrokemija sniziti cijene mineralnih gnojiva. Dapače, glasine da pojeftinjuju ovih su dana već demantirali rekavši da im je teško zadržati i sadašnju cijenu koja je i dalje niža od cijena u okružju.