Zamislite na trenutak slijedeći scenarij:
Telefon vam zazvoni usred dana, a na drugoj strani slušalice je vama nepoznata osoba. Ona izgovori vašu adresu, ime škole vašeg djeteta i mjesto na kojem radite. Sve zna, a vi tu osobu ne znate. Do tih podataka ta osoba nije došla preko vaših prijatelja ili hakiranjem vaših računa. Toj anonimnoj osobi dovoljno je tek nekoliko klikova.
Taj oblik online nasilja naziva doxxing, o kojem, Iako se o možda ne govori toliko često kao o drugim oblicima cyberbullyinga može imati ozbiljne posljedice.
Privatni podatci nisu uvijek privatni
Doxxanje se ne postiže hakiranjem kao što vidimo u filmovima, nema čovjeka u tamnoj prostoriji koji provaljuje u strogo čuvane sustave. Veliki dio podataka koji se mogu iskoristiti protiv neke osobe u takvim napadima se već nalazi na internetu.
Fotografije na Instagramu mogu otkriti lokaciju, objave s mature naziv škole, a profil na LinkedInu mjesto rada. Stari oglasi na Njuškalu može sadržavati broj telefona, a fotografije, na primjer, rabljenog bicikla kojega ste prodavali mogu otkriti kućanski broj.
Promatran odvojeno, svaki od tih podataka možda djeluje bezazleno, ali kada ih netko skupi, može dobiti iznimno detaljan profil osobe, uključujući podatke o njezinu kretanju, članovima obitelji, radnom mjestu i svakodnevnim navikama. Problem zato nije nužno jedna nepromišljena objava, nego digitalni trag koji stvaramo godinama.
Nasilje u stvarnom svijetu
Doxxanje ne završava samo na pozivima, ono može rezultirati uznemiravanjem u pravom, ne online svijetu. Napadači ponekad podnose lažne prijave policiji ili poslodavcima, a u ekstremnim slučajevima oštećuju i privatnu imovinu žrtava kao što je bilo u slučaju kanadske streamerice Clare Sorrenti iz 2022. godine. Nakon što su objavili njezine osobne podatke, napadači su u njezino ime poslali lažne prijetnje lokalnim političarima. Policija je potom upala u njezin dom i privela je s uperenim oružjem, prije nego što je utvrđeno da je riječ o lažnoj dojavi, odnosno takozvanom swattingu.
Pew Research Center objavljivanje osobnih podataka bez pristanka svrstava među teže oblike online uznemiravanja. Prema istraživanju te organizacije iz 2021. godine, 41 posto odraslih Amerikanaca doživjelo je neki oblik uznemiravanja na internetu.
Iako je doxxanje iskusio manji dio ispitanika, ono se često pojavljuje zajedno s drugim oblicima digitalnog nasilja, poput prijetnji, uhođenja i dugotrajnog uznemiravanja. Osobito je zabrinjavajuće što žrtva nakon objave više nema kontrolu nad širenjem svojih podataka.
Jednom kada se adresa, broj telefona ili drugi podaci prošire forumima, društvenim mrežama i aplikacijama za razmjenu poruka, njihovo potpuno uklanjanje može biti gotovo nemoguće. Čak i ako platforma ukloni izvornu objavu, njezine snimke zaslona i kopije mogu nastaviti kružiti internetom.
Nekoliko koraka može smanjiti rizik
S interneta je danas gotovo nemoguće potpuno nestati, ali količinu javno dostupnih osobnih podataka moguće je ograničiti. Stručnjaci preporučuju da povremeno u internetsku tražilicu upišete svoje ime i prezime te provjerite koje informacije, fotografije i profili izlaze među rezultatima.
Ako postanete žrtva doxxanja, važno je sačuvati dokaze. Prije nego što prijavite ili pokušate ukloniti sadržaj, napravite snimke zaslona na kojima se vide korisničko ime, datum, vrijeme i poveznica na objavu. Sadržaj zatim prijavite platformi, a u slučaju prijetnji, ucjene ili straha za vlastitu sigurnost obratite se policiji.
Dobro je upozoriti i članove obitelji, poslodavca ili školu ako postoji mogućnost da će ih počinitelji kontaktirati. Ako je objavljena kućna adresa, potrebno je dodatno pripaziti na neuobičajene pošiljke, pozive i osobe koje se pojavljuju u blizini doma.