milijunske metropole

Život u zapadnjačkim metropolama čini ljude pretilima, neplodnima...

Foto: Večernji list
Život u zapadnjačkim metropolama čini ljude pretilima, neplodnima...
22.11.2011.
u 13:25
Stanovnici gradova podložniji su depresiji i bipolarnom poremećaju, a povećan je i rizik od anksioznih poremećaja
Pogledaj originalni članak

Trebaju li zapadnjačke metropole koje vrve milijunima stanovnika na ulazima imati posebna upozorenja "opasno za zdravlje"?! Nova istraživanja pokazuju da to i ne bi bila loša ideja.

Sve veći broj istraživanja pokazuje da su djeca koja su rođena i odrastaju u velikim gradovima suočena s većim brojem zdravstvenih problema koji utječu na njihovo fizičko i psihičko zdravlje.

Ovaj problem predstavlja sve veću prijetnju s obzirom na to da sve veći broj ljudi živi u gradovima.

Početkom 20. stoljeća samo 14 posto svjetske populacije živjelo je u gradovima, a prije tri godine taj se broj povećao na 50 posto. Do 2050., predviđa UN, u gradovima će živjeti više od 70 posto svjetske populacije.

Stanovnici gradova bolje se nose sa životom u usporedbi sa svojim "kolegama" iz ruralnih sredina. U prosjeku su bogatiji i imaju bolje mogućnosti zaposlenja. Uživaju u obilju, imaju vrhunsku zdravstvenu zaštitu i čistoća je na znatno višoj razini. Ipak, upravo zbog života u gradu u povećanom su riziku od kroničnih zdravstvenih poremećaja kao što su duševne bolesti, bolesti imunološkog sustava, artritis, bolesti srca, rak i problemi s plodnošću. I kako gradovi postaju sve nastanjeniji, ovi problemi postat će još gori.

Posljednja istraživanja pokazuju, javlja Daily Mail, da urbano zagađenje utječe na osobe i prije njihova rođenja te stvara sklonost lošem zdravlju tijekom cijelog života.

Znanstvenici su otkrili da su bebe rođene u gradovima veće i teže, što je inače dobar znak, od onih rođenih na selu, ali kada su usporedili posteljice rodilja iz grada i sela uvidjeli su kako gradske mame u krvi imaju znatno višu razinu kemijskih zagađivača zvanih ksenoestrogeni baš kao i njihova tek rođena djeca.

Ksenoestrogeni su industrijske kemikalije koje na tijelo utječu slično kao i ženski hormon estrogen, a može ih se pronaći u mnogim ljudskim tvorevinama kao što su benzinske pare i prisutniji su u industrijskim zonama nego u ruralnim područjima.

Uz to što uzrokuju pretjerani rast fetusa, povezuje ih se i s pretilošću, hiperaktivnošću, preuranjenim pubertetom, problemima s plodnošću i rakom pluća, dojki i prostate.

Španjolski znanstvenici sa sveučilišta u Granadi ustanovili su da gradske majke, iako su starije i u prosjeku mršavije od seoskih, rađaju veću djecu. Voditeljica istraživanja, doktorica Maria Marcos, sigurna je da ksenoestrogeni uvelike utječu na razvoj nerođenog djeteta, a zrak u gradovima, kako stoji u njezinu izvješću, može uvelike omesti normalan razvoj djeteta.

Prošle godine laboratorijsko istraživanje znanstvenika s državnog sveučilišta Ohio pokazalo je da urbano zagađenje može prouzročiti metaboličke promjene kod djece što rezultira povišenom razinom šećera u krvi te većom otpornošću na inzulin što može uzrokovati obolijevanje od dijabetesa tipa 2.

Još jedna negativnost života u gradu jest i odrastanje unutar četiri zida svoga doma. Odrastanje u zatvorenom prostoru također ugrožava zdravlje djece, a najviše razvoj njihovih očiju. Naime, djeca koja veći dio svoga dana provedu u zatvorenom prostoru podložna su razvoju kratkovidnosti, a kod djece koja se igraju izvan svog doma mogućnost obolijevanja od kratkovidnosti za jednu je petinu manja.

Gradski život "okrivljen" je i za to što urbana mladež češće obolijeva od astme i alergija zbog toga što od rane dobi nisu izloženi bezopasnim mikrobima iz tla s kojima se seoska djeca svakodnevno susreću igrajući se u blatu, ležeći na travi ili tapkajući po lokvama.

Ipak, u gradskom životu možda najviše zabrinjava stres koji je u urbanim zajednicama dio svakodnevice. Istraživanje doktora Glyna Lewisa s londonskog Instituta za psihijatriju pokazuje da je mogućnost shizofrenije dva puta veća kod ljudi koji su rođeni i odrasli u gradovima.

Stanovnici gradova također su podložniji depresiji i bipolarnom poremećaju, a povećan je i rizik od anksioznih poremećaja kao što su napadaji panike, fobije i opsesivno-kompulzivni poremećaji.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 5

KA
karambita
16:21 22.11.2011.

Ma najvecu depresiju imaju oni koji rade, a od rada ne mogu zivjeti kao ljudi

Avatar Čitatelj300
Čitatelj300
18:39 22.11.2011.

Iskreno taj cjeli koncept depresije zbog posla mi je neshvatljiv, u hrvatskoj ima 300 tisuća nezaposlenih zar nije puno depresivnije biti nezaposlen i bez financijskih sredstava za najosnovnije ?! Svima koji se kao zaposleni osjećaju depresivni preporučam da daju otkaz kao besplatnu terapiju pa će zacjelo shvatit da ima i gorih stvari od biti zaposlen i depresivan. A ova užurbanost grada i te sheme - pa ljudi žive u gradovima već tisućama godina, nećemo se valjda vratit u spilje ili na livade, sve je to nezdravo zbog premalo kretanja a previše tv-a i fine hrane.

PO
podravacc
20:07 22.11.2011.

živim u ZG,imam 125 kg(168 cm visine),žena je bila 5 puta trudna,pa šta bi tek bilo da živim na selu..... :)