Poznato lječilište i izletište u Hrvatskom Zagorju, Terme Tuhelj, ovih dana bilo je okupljalište elite suvremene kardiovaskularne medicine. Treći Kardiovaskularni sastanak sjeverozapadne Hrvatske u organizaciji Klinike za kardiovaskularne bolesti Magdalena okupio je više od stotinu liječnika različitih specijalnosti, a kroz cjelodnevni program postalo je jasno da se način liječenja kardiovaskularnih bolesti u posljednjih desetak godina temeljito promijenio.
Za razliku od klasičnih panel diskusija na sličnim konferencijama, Kardiovaskularni sastanak bio je sastavljen od niza interaktivnih sesija na kojima su kroz tematska predavanja i prikaze konkretnih slučajeva, kardiolozi, kardijalni kirurzi i drugi specijalisti raspravljali o novim i već implementiranim metodama liječenja, ali i o konceptu organizacije sustava u kojem pacijent više nije odgovornost samo jednog liječnika ili jedne ustanove.
„Važnost ovog Kardiovaskularnog sastanka očituje se u dodatnom promoviranju multidisciplinarnog pristupa liječenju kardiovaskularnih bolesti. I ovom smo prilikom nastojali pokazati da se pacijenti s kardiovaskularnim bolestima više ne liječe od strane samo jednog specijaliste, već im je danas na raspolaganju cijeli tim različitih specijalista“, istaknuo je prof. dr. sc. Krešimir Štambuk, dr. med. spec., pročelnik Zavoda za kardiologiju Klinike Magdalena i predsjednik organizacijskog odbora sastanka.
Prva sesija posvećena aorti
Nakon uvodnih govora, prvi dio programa stavio je poseban naglasak na bolesti aorte, točnije njezin korijen, uzlazni dio i luk, kao i na liječenje kompleksnih aneurizmi. Posebna pažnja posvećena je endovaskularnim metodama koje se sve češće postavljaju kao alternativa klasičnom otvorenom kirurškom liječenju, osobito kod pacijenata s većim operativnim rizikom. Upravo su takvi zahvati posljednjih godina doživjeli snažan razvoj i u hrvatskim bolnicama, što je posebno važno u zemlji u kojoj su kardiovaskularne bolesti i dalje uzrok više od trećine svih smrti.
Kako je više puta naglašeno tijekom svih sesija, pomak prema minimalno invazivnim zahvatima donio je i značajne promjene u oporavku pacijenata. Nakon klasičnih operacija oporavak je bio dugotrajan, a rehabilitacija nužna, dok se danas velik broj zahvata izvodi perkutano, kroz mali ubod, bez otvaranja prsne ili trbušne šupljine. Pacijenti se u takvim slučajevima kući vraćaju već nakon nekoliko dana, uz znatno brži povratak svakodnevnim aktivnostima i poslovnim obavezama.
No, tehnološki napredak samo je jedan dio priče. Drugi, možda i važniji, odnosi se na način donošenja odluka o liječenju pacijenta.
“Tim, u užem smislu, počinje donošenjem odluke. Ja ne mogu umjesto kirurga odlučiti je li pacijent pogodan za klasičnu operaciju, to mora reći kirurg. Ali ja mogu reći smatram li da je pacijent pogodan za, primjerice, ugradnju zaliska kroz krvne žile. Zajedno raspravljamo o pacijentu, važemo koristi i rizike svake metode i donosimo zajedničku odluku koja je za pacijenta najbolja.
Druga uloga tima je sama izvedba zahvata. Kod zahvata na vaskularnim strukturama, poput aorte, u salu nikada ne ulazi samo kardiolog ili samo kirurg, ulazimo zajedno, često uz radiologa. Zahvate izvodimo timski.
Treća važna uloga tima je rješavanje komplikacija. Ako se komplikacija dogodi kirurgu, mi možemo pomoći, ako se dogodi nama, kirurg preuzima. Tim je ključan od prvog trenutka, od pregleda pacijenta, izrade plana liječenja pa do predviđanja i zbrinjavanja mogućih komplikacija“, rekao je doktor Štambuk.
Druga sesija i važnost povezivanja bolnica
Nakon prve pauze, drugi dio sastanka bio je posvećen elektrofiziologiji i praćenju srčanih aritmija, zatim plućnoj emboliji te trombektomiji, tj. hitnom mehaničkom uklanjanju krvnog ugruška iz začepljene arterije. Kombinacija lokalnih iskustava iz naših bolnica s područja sjeverozapada Hrvatske i najnovijih svjetskih studija pokazala se posebno korisnom jer su se teorijska znanja izravno povezivala s praksom u našim bolnicama.
Važna tema bila je i međubolnička suradnja. Iako u sjeverozapadnoj Hrvatskoj postoji više bolničkih centara s visokom razinom stručnosti, naglašeno je da nijedna ustanova ne može samostalno osigurati kompletnu kardiovaskularnu skrb.
„Na području sjeverozapadne Hrvatske imamo niz bolničkih centara koji rade izvrstan posao, ali samostalno ipak ne mogu pružiti kompletnu kardiovaskularnu skrb. Zbog toga smo organiziranjem Kardiovaskularnog sastanka htjeli poboljšati postojeću umreženost, održavati ono što već imamo, ali i stvoriti nove profesionalne odnose između liječnika i bolnica“, dodao je doktor Štambuk.
Radionice za sve sudionike
Nakon ručka, popodnevni dio programa nastavljen je kroz razne radionice posvećene kardiologiji u obiteljskoj medicini, polivaskularnim bolestima, kardiovaskularnoj radiologiji i aortnoj stenozi. U manjim skupinama raspravljalo se o svakodnevnim kliničkim dilemama, ali i o tome kako dodatno unaprijediti suradnju između primarne, sekundarne i tercijarne razine zdravstvene skrbi.
Na kraju dana možemo zaključiti kako suvremena kardiovaskularna medicina ne počiva na pojedincu, nego na dobro uigranom sustavu. Sustavu u kojem odluke donosi tim, znanje se dijeli, a cilj ostaje isti, sigurnije liječenje i bolji ishodi za pacijente, kako tijekom procedure tako i tijekom oporavka.