Studija objavljena u časopisu Mayo Clinic Proceedings izazvala je zabrinutost da bi antibiotici koja djeca popiju u prve dvije godine kasnije u životu mogli utjecati na povećanje rizika od nekih bolesti, npr. od astme, ekcema i pretilosti.
- Antibiotici su lijekovi koji kad se koriste na odgovarajući način spašavaju živote i sprečavaju teške posljedice bakterijskih infekcija - kaže autor studije Nathan LeBrasseur s odjela za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Mayo klinike.
- No premda se antibiotici općenito gledaju kao sigurni za djecu; pa roditelji često kod liječnika inzistiraju da ih dijete dobije i kad boluje od virusa; otkrića nam sugeriraju da trebamo biti oprezniji - kaže LeBrausseur.
Bivša balerina s Alzheimerovom bolesti i dalje se sjeća kako je plesala na Labuđe jezero!
U istraživanju je sudjelovalo više od 14 000 djece rođene u Minnesoti između 1. siječnja 2003. i 31. prosinca 2011. Njih 70 posto barem je jednom dobilo antibiotike tijekom prve dvije godine života. Znanstvenici su otkrili da je rana izloženost antibioticima povezana s većim rizikom od astme, peludne groznice, ekcema, celijakije, prekomjerne tjelesne težine i poremećaja hiperaktivnosti s nedostatkom pažnje (ADHD) kasnije u životu. Otkrila je i neke rodne razlike - djevojčice su tako osjetljivije na ekceme i celijakiju,
Osim toga, čini se da djeca koja su dobila više od jednog antibiotika, imaju i veći rizik za spomenuta stanja.
Nakon povlačenja s TV ekrana! Ljiljana Saucha posvetila se privatnom biznis
- Tri do četiri doze antibiotika u prve dvije godine života povećale su šanse za obolijevanje od astme, atopijskog dermatitisa ili ekcema i prekomjerne tjelesne težine kod oba spola; te za ADHD i celijakiju kod djevojčica i pretilost kod dječaka - objasnio je voditelj studije. On dodaje i da su i djevojčice i dječaci koji su primili pet ili više doza antibiotika imali i znatno veće rizike za sve spomenuto.
LeBrasseur je objasnio da je razlog taj što antibiotici djeluju na mikrobiom - genetski materijal mikroba - bakterija, gljivica i virusa koji žive u i na ljudskom tijelu,
- Bakterijske zajednice koje naseljavaju ljudsko tijelo igraju ključne uloge u razvoju imuniteta i metabolizma domaćina, a antibiotici imaju sposobnost ometati dobre bakterije u mikrobiomu, koji nas štite od alergija i astme - objasnio je. 'Dakle, ako pretjerate s antibioticima, postoji rizik da ih poremetite pa će i izazvati neke probleme u tijelu'.
Imunolog dr. Purvi Parik kaže kako je važno napomenuti da ova studija samo pokazuje međusobnu povezanost između bakterija i spomenutih stanja, a ne pokazuje izravni uzrok i posljedicu.
Osim toga, ona u obzir ne uzima neke 'pojačivače imuniteta' poput npr. dojenja za koje se zna da u prvih nekoliko godina života smanjuje infekcije i šanse za mnoge kronične bolesti.
- Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, dojena djeca imaju manji rizik od astme, pretilosti i nekih dugih zdravstvenih stanja - dodao je Parik, a kaže i kako bi se po njemu antibiotici trebali bez straha dati djetetu kad njegov pedijatar smatra da su potrebni, prenosi Yahoo.