Laganje je dio ljudskog ponašanja i svi smo se barem jednom našli u situaciji da ga pokušamo prepoznati. Iako se riječi mogu pažljivo birati, tijelo često otkriva ono što želimo sakriti. Neverbalni znakovi poput pogleda, položaja tijela ili sitnih nesvjesnih pokreta mogu odati da osoba nije iskrena. Stručnjaci su za BestLife otkrili na što obratiti pažnju u razgovoru s potencijalnim lažljivcima.
Položaj stopala: Psihoterapeut James Miller objašnjava da ljudi dobro kontroliraju lice, ali ne i ekstremitete, jer što je dio tijela dalje od mozga, to ga manje svjesno kontroliramo. Pretjerano micanje ili tapkanje nogama može značiti da osoba prikriva istinu. Ako stopala iznenada pokažu u stranu, to je znak da bi najradije pobjegli ili da njihove riječi nisu u skladu s tijelom.
Nemogućnost stajanja mirno: Prema terapeutici Rachel Eddins, laganje izaziva nemir pa osoba njiše tijelo, stalno pomiče noge ili djeluje kao da želi što prije završiti razgovor. Takva želja za bijegom često proizlazi iz nelagode povezane s izricanjem neistine. Ljuljanje je čest rezultat osjećaja nelagode i unutarnjeg konflikta.
Igranje s izgledom: Odvjetnik David Clark kaže da lažljivci često popravljaju kravatu, naočale ili stalno brišu znoj. Ako imaju dugu kosu, često je pomiču u stranu ili prebacuju. Takvi potezi služe za odvraćanje pažnje i smanjenje stresa od laži jer se osoba fokusira na vanjski izgled umjesto na sadržaj svojih riječi.
Izbjegavanje pogleda: Prestanak kontakta očima snažan je znak da osoba osjeća krivnju jer svjesno izbjegava pogled sugovornika. Clark napominje i važnost smjera pogleda. Dešnjaci koji gledaju ulijevo obično prizivaju sjećanja, dok pogled udesno često znači da mozak 'stvara' laž. Kod ljevaka su reakcije obrnute pa je važno obratiti pažnju na njihovu dominantnu ruku.
Stisnute usne: Prema Colleen Wenner, lažljivci nesvjesno stišću usne kako bi zadržali riječi. Usne su pritom zategnute i blago spuštene prema dolje. To je instinktivna reakcija kojom se suzbija istina, a stručnjaci je opisuju kao refleks kojim osoba pokušava spriječiti da izgovori nešto što ne bi trebala.
Skrivanje ruku: Terapeutkinja GinaMarie Guarino kaže da ruke u džepovima, stisnute šake ili prekriženi dlanovi pokazuju tenziju. Radi se o nesvjesnom pokušaju zatvaranja i zaštite od druge osobe. Takvo ponašanje odražava nelagodu izazvanu stresom laganja i često je popraćeno ukočenošću tijela.
Zategnuto tijelo: Laganje često stvara ukočenost, kao što su prekrižene ruke ili noge, skupljeno tijelo, podignuta ramena. Joni Ogle objašnjava da se osoba tako čini manjom i zatvorenijom. Suprotno tome, iskreni ljudi imaju otvoreno držanje, dok napeti rameni mišići i približavanje ramena ušima šalju upozorenje na nelagodu.
Skrivanje usta: Prema Andrewu Tayloru, kada osoba stisne usne ili ih prekriva rukom, to je način skrivanja napetosti. Odvjetnik Joe Gutheinz dodaje da lažljivci fizički zaklanjaju usta kako bi spriječili druge da otkriju laž. NLP stručnjak Eli Bliliuos objašnjava da je to nesvjesni pokušaj zaštite od razotkrivanja.
Nedosljedan govor tijela: Vanessa Van Edwards kaže da nesklad između riječi i pokreta jasno otkriva laž. Najpoznatiji primjer je klimanje glavom 'da' dok osoba izgovara 'ne'. Često se javljaju i grimase gađenja, poput podizanja nosa, jer se lažljivac nesvjesno osjeća neugodno i prljavo zbog laži.
Promjena uobičajenog ponašanja: Profesorica Cassandra LeClair ističe da je laž često prepoznatljiva kroz 'prekinuti obrazac' odnosno kada se osoba ponaša drukčije nego inače. Ako njihove geste i maniri ne odgovaraju uobičajenom ponašanju, to može biti pokazatelj neiskrenosti. Rodney Simmons dodaje da ključ leži u usporedbi trenutnog ponašanja s onim što je normalno za tu osobu.