Srce osobito treba štedjeti nakon pedesete godine

Prilično zabrinjava upozorenje indijskog stručnjaka za molekularnu gerontologiju Suresha I. S. Rattana kako za većinu ljudi 50. rođendan znači “prijelaz iz pune aktivnosti prema neumitnom kraju”. Statistike to, nažalost, potvrđuju. Od bolesti srca u Sjedinjenim Državama svakoga dana umire gotovo tisuću ljudi, s nakon 50. godine svaki treći muškarac obolijeva od nekog oblika koronarnih bolesti.

Fiziološki raskorak

Ovu dramatičnu promjenu jednostavno je objasnio i naš veliki autoritet sportske medicine, nedavno preminuli prof. dr. Radovan Medved sa zagrebačkog Kineziološkog fakulteta time da se “do srednjih godina naše srce razvija i jača usporedno s rastućim fiziološkim opterećenjima, a onda u pedesetoj započinje obrnut proces – postupna atrofija srčanog mišića”. Pojednostavnjeno: dolazi do raskoraka mogućnosti i zahtjeva koji se stavljaju pred srce. Što to praktično znači?

Bez “probijanja granica”

Ukratko, život treba uskladiti s objektivnim mogućnostima. Forsiranja i “probijanja granica svojih mogućnosti“ valja zaboraviti i okrenuti se mirnijim aktivnostima. Joga je jedna od njih jer blagotvorno djeluje na srce, psihički i fizički nas smiruje, a pospješuje i čišćenje organizma od štetnih tvari.

U početnom stavu, razmaknutih nogu i ruku oslonjenih na bokove, najprije duboko i mirno udahnite. Zadržite dah koliko je ugodno, a zatim uz polagani izdisaj polako savijte desno koljeno, ne previše. Koju sekundu zadržite dah, pa se uz udisaj podignite i nastavite vježbu na drugu stranu, oprezno dozirajući opterećenje.