Naš najveći proizvođač i to najmasovnijih količina malvazije, porečka Agrolaguna povukla je neobičan potez koji će svakako privući istinske vinoljupce.
Nevolja je jedino što je napravila vina koja se – uglavnom ne mogu kupiti!
Prekretnička ideja
Danas ta velika vinarija ima blizu 600 hektara vinograda na raznim lokacijama u Istri, uglavnom mladih, novih nasada. Međutim, došli su na prekretničku ideju i prvi put odnjegovali nekoliko tipova malvazija (i još nekih vina) od po samo nekoliko tisuća boca! Za usporedbu, one bazne malvazije, i to u buteljama od 0,7 l (litrene i u kartonskim kutijama ovom se prigodom ne broje) naprave oko 400.000 boca. Prvi su puta napravili malvaziju koja je dozrijevala u drvenim bačvicama i to ne od hrasta nego od akacije (radili su tako nekoć i stari istarski vinari, a i mladi Bruno Trapan već je iskusan u tom postupku). Akacija je naime vrlo kompatibilna baš aromama i strukturi malvazije.
Vinske novosti objašnjavaju mi enolozi Sabina Salamun i Miroslav Latal. Bačve su nabavljene u Austriji i Italiji, pola ih je paljenih, ostalo neutralnih; 15 je barriquea i još nekoliko tonneau bačava od 500 litara. Grožđe je i s bijele i s crvene zemlje iz berbe 2012., u baricima je fermentiralo šest mjeseci, potom je provelo još osam mjeseci u velikim drvenim bačvama. Ukupo je samo oko 4 do 5000 boca. Prvu će prezentaciju imati na Vinistri početkom svibnja, a na tržište će tek kad bude potpuno spremna, kaže Latal, koncem godine. Ipak, u Wine baru Dobra vina upravo su bili upriličili ekskluzivnu degustaciju tih noviteta; za malvaziju Festigia Akacija mogu reći da je impresivno vino, bogato, puno, mesnato, i dakako još uvijek mlado, još mu treba vremena. S ponosom Latal kaže kako taj postupak (a znamo da u drvetu vino diše, živi) potencira sve ono najbolje što malvazija može pružiti, a i omogućava da dulje traje, da nije vino sam od jednog ljeta.
Pokusna kupaža
Degustacija je dakako počela redovnom, mladom malvazijom lanjske berbe, finom, voćnom, elegantnom, ljupkom (s oko 2 g ostatka šećera) i sa 12,5 % alkohola; punit će je i početi prodaju u ožujku; kasnije nego je bilo uobičajeno, prije smo više žurili, morali smo brže zaraditi novac, čujem. Iz vinograda je sa 90 ha sada u rodu u Devićima, između Poreča i Kaštelira, blizu mora. Još su sadili, bit će tamo 150 ha, osim malvazije i u nas rijedak viognier, pa chardonnay i sivi pinot.
Prvi su put u tom podrumu napravili i pokusnu kupažu od više bijelih sorata u berbi 2011. i to isto samo 4500 boca – ionako je nema na tržištu. Glavna je malvazija (60 %), još su u tom vinu imena Vižinada Bijelo Festigia chardonnay, sauvignon, viognier i muškat bijeli. I to će biti perjanica kuće, raskošno je, bogato. Vinograd je na bijeloj zemlji, na sjajnom položaju Zlatni vrh iznad Vižinade. Otuda je i grožđe za Malvaziju Vižinada Festigia, također i iz susjednog vinograda Plano, s pogledom na Motovun i dolinu Mirne. Posebna je to malvazija, raskošna, puna, korpulentna, s posve prihvatljivih 13,6 % alkohola, različita od svih drugih koje uobičajeno poznajemo. Iz starih je izvornih vinograda (oko 30 ih je hektara), u boci – nažalost također samo 4500 komada – provela je godinu i pol. Prva je to berba da smo uspjeli odležati vino, da nije odmah komercijalizirano, kažu mi porečki enolozi; isto je bio pokus, nismo imali s time iskustva. Nastala je hladnom maceracijom (4 stupnja C) preko noći, uopće bez dodavanja sulfita; u ovome se vinu najzornije uočava razlika između vina s crvene i bijele, odnosno sive zemlje.
Agrolaguna je poznata i po vrsnim crnim vinima. Festigia Caberneta Sauvignona imaju blizu 30.000 boca '11 i to je njihova već iskušana klasika.
Na žalost, trebao se predstaviti i Cabernet Sauvignon Festigia Riserva berbe 2011. (njega je pak samo 7000 boca) ali su u Agrolaguni procijenili da je još – prerano (bitna im je sada vodilja da ne žure s vinima na tržište). Kušana je zato već poznata Riserva iz 2009. (nije potrebno ponavljati sve komplimente tom iznimnom, raskošnom vinu). Caberneti su s crvene zemlje, iz vinograda uz more između Poreča i Fuškulina. Za Riservu se primjenjuje tehnika kao za talijanski amarone: tjedan do desetak dana prije berbe odreže se lucanj i ostavi na trsu da se grozdovi prosuše. Vino u baricima od francuskog hrasta provodi dvije godine. Dobija se vino bogatih, posebnih aroma, jakog alkohola i dugog potencijala starenja – što dulje dozrijeva to je bolje. Pa onda pristaje uz npr. čokoladni tartuf na tri sira uz maslinovo ulje od bjelice…