Pripremite se za još jednu kraću noć jer ljetno računanje vremena stiže i u 2026. godini. Prijelaz će se dogoditi u noći sa subote, 28. ožujka, na nedjelju, 29. ožujka, kada ćemo točno u 2:00 sata ujutro kazaljke pomaknuti jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. Ta promjena, iako naizgled mala, znači da ćemo spavati sat vremena kraće, ali će nam zato poslijepodneva biti osjetno duža i ispunjena danjim svjetlom, što mnogi s nestrpljenjem iščekuju kao neslužbeni početak proljeća. Ova praksa usklađena je na razini cijele Europske unije, gdje sve zemlje članice mijenjaju sat istovremeno kako bi se izbjegle komplikacije u međunarodnom prometu i komunikacijama.
Mnogi su primijetili da se ove godine sat pomiče ranije nego prethodne, 2025. godine, kada smo na ljetno vrijeme prešli 30. ožujka. Razlog za to nije nikakva nova politička odluka ili promjena pravila, već jednostavna kalendarska matematika. Prema direktivi Europske unije, ljetno računanje vremena uvijek započinje posljednje nedjelje u ožujku. Kako se dani u tjednu svake godine pomiču, tako i ta posljednja nedjelja pada na različite datume. U 2026. godini taj dan je 29. ožujka, dok će se povratak na zimsko, odnosno standardno vrijeme, dogoditi posljednje nedjelje u listopadu.
Sama ideja o pomicanju sata nije novijeg datuma i njezini korijeni sežu više od stoljeća u prošlost. Iako se često pripisuje Benjaminu Franklinu, prva ju je službeno uvela Njemačka tijekom Prvog svjetskog rata, 1916. godine, s ciljem uštede ugljena za ratnu industriju boljim iskorištavanjem dnevnog svjetla. Ubrzo su je slijedile i druge europske zemlje. Praksa je masovno prihvaćena diljem Europe tijekom velike energetske krize sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada se smatralo da će se pomicanjem kazaljki smanjiti potrošnja električne energije za rasvjetu. U Hrvatskoj, tada u sklopu Jugoslavije, ljetno računanje vremena prvi je put uvedeno 27. ožujka 1983. godine i od tada je postalo redovita godišnja pojava.
Iako je ušteda energije dugo bila glavni argument za pomicanje sata, suvremene studije pokazuju da je taj učinak danas minimalan, ako i postoji. S jedne strane, duže večeri smanjuju potrebu za umjetnom rasvjetom, no s druge strane, hladnija jutra u proljeće i jesen povećavaju potrošnju grijanja, dok dulje tople večeri ljeti mogu povećati korištenje klima-uređaja. Stoga se danas kao glavni razlog za zadržavanje ove prakse navodi želja ljudi da nakon posla imaju više dnevnog svjetla za boravak na otvorenom i druge aktivnosti, što pozitivno utječe na kvalitetu života.
Vječna rasprava o ukidanju
Unatoč popularnosti dužih večeri, pomicanje sata ima i brojne protivnike koji ističu negativne posljedice na ljudsko zdravlje i biološki ritam. Upravo zato je Europska unija pokrenula inicijativu za ukidanje ove prakse. Nakon što je u javnoj anketi 2018. godine čak 84 posto od 4,6 milijuna građana EU podržalo ukidanje, Europski parlament je 2019. izglasao prijedlog da se sa sezonskim promjenama prestane od 2021. godine. Međutim, cijeli je proces zapeo u Vijeću EU, tijelu koje okuplja države članice. Problem je nastao jer se zemlje nisu mogle dogovoriti hoće li trajno ostati na ljetnom ili zimskom (standardnom) vremenu. Zbog tog zastoja, direktiva je i dalje na snazi, a mi ćemo nastaviti pomicati satove dvaput godišnje do daljnjega.
Kako promjena utječe na nas?
Čak i promjena od samo jednog sata može poremetiti naš unutarnji biološki sat, poznat kao cirkadijalni ritam. Mnogi ljudi u danima nakon pomicanja sata osjećaju umor, razdražljivost, glavobolju i probleme s koncentracijom. Istraživanja su pokazala i ozbiljnije posljedice - na primjer, statistički je zabilježen porast srčanih udara i prometnih nesreća u ponedjeljak neposredno nakon prelaska na ljetno vrijeme. Našem tijelu treba nekoliko dana, a ponekad i tjedan dana, da se u potpunosti prilagodi novom ritmu spavanja i budnosti. Kako biste ublažili negativne efekte, stručnjaci savjetuju postupnu prilagodbu. Nekoliko dana prije promjene pokušajte ići na spavanje 15 do 20 minuta ranije svake večeri. Također, u danima oko promjene izbjegavajte teške obroke, kofein i alkohol u večernjim satima te se pokušajte što više izlagati dnevnom svjetlu tijekom dana kako biste pomogli tijelu da se brže sinkronizira.