O svijesti, ponašanju i inteligenciji divljih životinja još uvijek znamo iznenađujuće malo. Znanstvenici stalno otkrivaju nove primjere rješavanja problema, složene komunikacije, učenja i igre, zbog kojih životinjski svijet promatramo sasvim drugim očima. Ovaj popis Discover Wildlifea zato nije konačna ljestvica, nego pregled nekih od najimpresivnijih sposobnosti koje su životinje dosad pokazale.
Čimpanza: Čimpanze, naši najbliži životinjski srodnici, izrađuju i upotrebljavaju alat na brojne načine, od izvlačenja kukaca štapićima do razbijanja orašastih plodova kamenjem. Takve se vještine prenose s jedne generacije na drugu, a njihova komunikacija uključuje glasanje, geste i izraze lica. Mogu prepoznati vlastiti odraz i lik na snimci, što upućuje na određenu razinu samosvijesti.
Komodski varan: Komodski varan najveći je gušter na svijetu, a ujedno se smatra i jednim od najinteligentnijih gmazova. Pri lovu se prikriva uz poznate životinjske staze i satima strpljivo čeka da mu se približi jelen, svinja ili bivol. U zatočeništvu može prepoznati vlastito ime i razlikovati osobe koje se o njemu brinu.
Dupin: Dupini imaju iznimno razvijen mozak te pokazuju sposobnost učenja, suradnje i prilagođavanja različitim uvjetima. Neki dupini uz australsku obalu koriste morske spužve kako bi pretraživali dno, drugi stvaraju krugove mulja kojima zarobljavaju ribu. U Brazilu čak surađuju s ribarima i pomažu im usmjeriti ribu prema mrežama.
Afrička siva papiga: Afričke sive papige poznate su kao izvrsni oponašatelji, no njihove sposobnosti nadilaze jednostavno ponavljanje zvukova. Papiga Alex, koju je desetljećima proučavala psihologinja Irene Pepperberg, razlikovala je desetke predmeta, boje, oblike i brojeve. Zbog inteligencije tražene su kao kućni ljubimci, što je pridonijelo ilegalnoj trgovini i ugroženosti vrste.
Štakor: Štakori imaju izvrsno prostorno pamćenje, snalaze se u labirintima te mogu razlikovati količine i prepoznavati pojedine ljude. Njihovi su brkovi vrlo osjetljivi, čuju frekvencije koje ljudsko uho ne može registrirati, a oči mogu pomicati neovisno jedno o drugome. Zahvaljujući prilagodljivosti naselili su gotovo sva područja na kojima žive ljudi, osim Antarktike.
Vrana: Vrane i drugi pripadnici porodice vrana, poput gavrana, čavki i šojki, posjeduju iznimne sposobnosti rješavanja problema. Mogu izrađivati alat, pamtiti ljudska lica i pronalaziti kreativne načine kako doći do hrane. Zabilježeno je da bacaju orašaste plodove na prometnice i čekaju da ih automobili razbiju, a zatim ih skupljaju kada je sigurno prijeći cestu.
Kit: Kitovi komuniciraju složenim zvukovima, pjesmama i eholokacijom, pri čemu različite skupine mogu imati vlastite 'dijalekte'. Uče nove pjesme jedni od drugih i surađuju pri lovu, primjerice stvaranjem mreža od mjehurića kojima zbunjuju ribu. Znanstvenike posebno zanima njihova igra morskim algama, koja bi mogla biti dokaz razvijenih sposobnosti učenja.
Slon: Slonovi razlikuju skupine ljudi prema glasu, mirisu i odjeći te svoje ponašanje prilagođavaju procijenjenoj opasnosti. Starije ženke pamte migracijske putove i izvore vode, što cijelom krdu može spasiti život tijekom suše. Također se služe alatima, primjerice granama kojima tjeraju muhe.
Hobotnica: Hobotnica ima jedan središnji mozak i dodatna živčana središta u svakom od osam krakova, zbog čega se često govori da ima čak devet 'mozgova'. U laboratorijskim uvjetima može prolaziti kroz labirinte, otvarati staklenke i razvezivati čvorove. Neke vrste koriste i alat, pa recimo pipke otrovnih morskih organizama nose kao zaštitu od grabežljivaca.
Pčela: Pčele su među najinteligentnijim kukcima, a njihova sposobnost učenja nije ograničena samo na organizaciju života u zajednici. Mogu razlikovati cvjetove, učiti promatranjem, snalaziti se pomoću brojanja orijentira i koristiti različite oblike zaštite košnice. Medonosne pčele plesom prenose podatke o položaju hrane, a istraživanja pokazuju i da se njihovo ponašanje mijenja pod utjecajem stresa.