Hrvati se nalaze u grupi europskih naroda koji su najmanje zadovoljni svojim životom. Bitno lošiji stupanj zadovoljstva od hrvatskih građana imaju samo Bugari i Srbi, a odmah poslije njih slijede građani Grčke, Portugala, Mađarske, Hrvatske i Cipra. Istraživanje o stupnju zadovoljstva životom predstavio je Eurostat u povodu današnjeg Međunarodnog dana sreće.
Vrh: Skandinavci i Švicarci
Skandinavci su, prema mišljenju svojih građana, najsretniji Europljani te su, uz Švicarce, na ljestvici od jedan do deset dobili prosječnu ocjenu 8. Hrvatska je na toj bodovnoj skali ocijenjena sa 6,3, a najlošija Bugarska 4,8! Rumunji su pokazali iznadprosječnu razinu (ocjena 7,2) zadovoljstva kvalitetom života s obzirom na to da su po visini plaća i dostignutom stupnju razvoja među najsiromašnijim članicama EU. No to ne čudi jer Rumunjska ima tri puta nižu stopu nezaposlenosti od Hrvatske, a ta je zemlja posljednjih 15 godina povećala svoj BDP četiri puta. Kao i svi prosjeci, i ovaj kojim se mjerio subjektivni osjećaj kvalitete života skriva velike razlike. Čak 35 posto Hrvata izrazito je nezadovoljno svojim životom i takav udio nesretnih građana u ukupnoj populaciji ima još Grčka, dok je bitno lošije stanje u Bugarskoj i Srbiji, a nešto lošije u Portugalu, Mađarskoj i Cipru. S druge strane, samo 15 posto hrvatskih građana izuzetno je zadovoljno svojim životom, prema 38 postu u Austriji ili 42 posto u Danskoj.
– Životni standard odražava se na psihičko stanje građana, a kod nas dominira pesimizam. Optimizam u budućnost preduvjet je za zadovoljstvo. Možete vi biti i sirotinja, ali ne morate se zbog toga osjećati loše ako vjerujete da će u dogledno vrijeme biti bolje. Kod nas tog optimizma nema – komentira psihologinja Ljiljana Kaliterna Lipovčan s Instituta Ive Pilara. Istraživanje je pokazalo da su mladi ljudi u Hrvatskoj zadovoljniji od ostatka populacije, jednako zadovoljni kao i njihovi vršnjaci u Njemačkoj ili Francuskoj, no stupanj zadovoljstva bitno pada kako ljudi dolaze u starije godine, a posebno kod umirovljeničke populacije.
– Stariji se nisu snašli kad se prešlo u tranzicijsko gospodarstvo, nisu imali prilike pripremiti se za mirovinu, materijalno su osiromašeni i došlo je do kraha svega u što su do tada vjerovali. Nije to osobina samo u Hrvatskoj, nego i u drugim tranzicijskim zemljama – objašnjava Kaliterna Lipovčan, koja se i sama bavi sličnim istraživanjima. Europljani su u istraživanju pokazali da im je zdravlje najvažnije na ljestvici životnih vrijednosti, a nakon njega dolaze financijska situacija, radni status, roditeljstvo i općenito dobri socijalni odnosi. Nezadovoljnih građana najviše je među nezaposlenima, bolesnima, ali i u samačkim kućanstvima.
– Objavljeni podaci pokazuju na određeni način očekivanu distribuciju odgovora ispitanika koja je visoko korelirana s makroekonomskim i makrosocialnim indikatorima – razinom ekonomskog razvoja s jedne strane i kvalitete socijalnog modela, odnosno funkcioniranja socijalne države s druge strane – komentira Zdenko Babić, izvanredni profesor s Pravnog fakulteta.
Socijalni razvoj društva
– I ovo istraživanje pokazuje da je vrlo važno uz otvaranje perspektive ekonomskog rasta raditi i na mjerama uravnoteženog socijalnog razvoja društva – dodaje Babić.
Predrag Bejaković s Instituta za javne financije navodi da praćenje subjektivnog blagostanja može dovesti do vrijednih podataka, osobito u slučajevima u kojima građani očekuju značajne promjene i reforme te osjetno poboljšanje kvalitete života i standarda.
da nas mediji svaki dan ne debiliraju sa crnjacima i da malo promiču optimizam ne bi bilo tako! Kada nema crne kronike u Hrvatskoj servirate nam crnjake iz srbije. Zašto ne pišete o dobrim stvarima u hrvatskoj...o dobrim poslodavcima i uspješnim firmama. Ne brinite, ima i takvih. Svojim pisanjem ste zavili zemlju u crno i ubili svaku želju ljudi da ulažu i zapošljavaju nove radnike. Vi, novinari ste najgora pokora ove zemlje!