Kada se govori o opasnostima u Jadranskom moru, većina ljudi prvo pomisli na veliku bijelu psinu. Iako ona doista obitava u Jadranu, mogućnost susreta s njom iznimno je mala. Daleko veći rizik za prosječnog kupača predstavljaju meduze, morski pauk, morski ježevi te druge vrste koje svojim otrovnim bodljama ili žarnim stanicama mogu izazvati bolne ozljede, prenosi Blic.
Jadransko more smatra se jednim od najsigurnijih mora za kupanje u Europi. Unatoč tome, u njemu živi nekoliko vrsta koje se brane otrovnim bodljama, žarnim pipcima ili drugim obrambenim mehanizmima. Zbog zagrijavanja mora posljednjih godina pojavile su se i neke nove, toploljubive vrste koje su se iz Crvenog mora proširile prema sjeveru. Stručnjaci naglašavaju da treba razlikovati potencijalnu opasnost od stvarnog rizika. Velika bijela psina može izazvati najteže ozljede, ali je susret s njom gotovo nemoguć. S druge strane, mnogo je vjerojatnije da ćete tijekom šetnje plićakom stati na morskog pauka ili ježa ili se opeći o meduzu.
1. Morski pauk: Morski pauk smatra se jednom od najotrovnijih riba Jadrana. Živi zakopan u pijesku ili mulju, pri čemu iz podloge vire samo oči i leđna peraja. Do uboda najčešće dolazi kada kupač slučajno nagazi ribu. Otrovne bodlje izazivaju izrazito jaku bol, oticanje, crvenilo i upalu, a u težim slučajevima mogu se javiti mučnina i druge komplikacije.
2. Meduze: Meduze su među najčešćim uzrocima neugodnosti tijekom kupanja. Posebno su neugodne vrste s dugim pipcima prekrivenima žarnim stanicama koje mogu izazvati bolne opekline. Važno je znati da se kod nekih vrsta, poput mjesečice, ne preporučuje ispiranje octom jer on može dodatno aktivirati preostale žarne stanice na koži.
3. Morski ježevi: Ubodi morskih ježeva među najčešćim su ozljedama na Jadranu. Najveći problem predstavljaju njihove krhke bodlje koje lako pucaju i ostaju u koži. Ako se ne uklone, mogu izazvati dugotrajnu upalu, granulome, a ponekad je potrebno i kirurško vađenje.
4. Škarpina: Škarpine su pravi majstori kamuflaže pa ih je među stijenama gotovo nemoguće uočiti. Na leđnim i analnim perajama imaju otrovne bodlje koje mogu izazvati snažnu bol i oticanje. Do ozljeda dolazi isključivo slučajnim dodirom ili prilikom skidanja ribe s udice.
5. Riba lav: Invazivna riba lav posljednjih se godina sve češće pojavljuje u Jadranu, osobito oko Visa, Lastova i dubrovačkog područja. Atraktivnog izgleda, ali vrlo opasna, na leđnim perajama nosi otrovne bodlje. Za kupače predstavlja mali rizik, no ronioci i ribari trebaju biti posebno oprezni.
6. Morska mačka (žutulja): Ova vrsta raže živi na pješčanom i muljevitom dnu. Na repu ima nazubljenu otrovnu bodlju kojom se brani ako se osjeti ugroženom. Ubod može uzrokovati duboku ranu i vrlo intenzivnu bol.
7. Mediteranska kubomeduza: Iako nije smrtonosna poput australskih kutijastih meduza, mediteranska kubomeduza može izazvati izrazito bolan ubod. Gotovo je potpuno prozirna pa ju je u vodi vrlo teško uočiti.
8. Kompas meduza: Prepoznatljiva je po smeđim prugama koje podsjećaju na kompas. Česta je u sjevernom Jadranu, a njezine žarne stanice ostaju aktivne čak i nakon što meduza završi na obali, zbog čega je ne treba dirati.
9. Vatreni crv: Vatreni crv posljednjih se godina sve češće viđa u srednjem i južnom Jadranu. Njegovo tijelo prekriveno je sitnim bijelim čekinjama koje se pri dodiru zabijaju u kožu i ispuštaju toksin, uzrokujući snažno pečenje, svrbež i crvenilo.
10. Smeđa vlasulja (morska sasa): Na prvi pogled izgleda poput morske biljke, no riječ je o životinji s otrovnim žarnim pipcima. Dodir može izazvati crvenilo, peckanje, plikove i bolne opekline, osobito kod osoba osjetljive kože.
11. Srebrnopruga napuhača: Ova invazivna vrsta predstavlja drukčiju vrstu opasnosti. Njezino meso, jetra i koža sadrže tetrodotoksin, jedan od najjačih prirodnih neurotoksina. Stručnjaci upozoravaju da se ova riba nikada ne smije pripremati za jelo, a posljednjih godina zabilježena je i u Istri te južnom Jadranu.
12. Velika bijela psina: Velika bijela psina nije mit – njezina prisutnost u Jadranu potvrđena je brojnim znanstvenim zapisima, a posljednjih godina zabilježeni su i mladi primjerci u blizini hrvatske obale. Ipak, stručnjaci ističu da je mogućnost susreta s njom iznimno mala, a napadi na kupače u modernoj povijesti Jadrana izuzetno su rijetki.
Većina ozljeda u Jadranu može se izbjeći uz nekoliko jednostavnih mjera opreza. Prilikom ulaska u more preporučuje se nositi obuću za vodu, osobito na kamenitim i pješčanim plažama, ne dirati nepoznate morske organizme te biti oprezan pri ronjenju ili hodanju po plićaku. Ako dođe do uboda ili opeklina, a bol je jaka ili se pojave izraženi otok, otežano disanje ili drugi ozbiljni simptomi, potrebno je što prije potražiti liječničku pomoć.