Dominikanac Stjepan Krasić (85), povjesničar, bivši profesor Opće povijesti Crkve i metodologije znanstvenog rada na Papinskom sveučilištu sv. Tome Akvinskog u Rimu te prefekt knjižnice na istom sveučilištu, bivši znanstveni suradnik Kongregacije za proglašenje svetih u Vatikanu, znanstveni suradnik više nacionalnih akademija, još uvijek je aktivan i objavljuje. Do sada je objavio 20-ak knjiga s temom društvenih, kulturnih i religioznih gibanja hrvatske povijesti. Zavidan znanstveni opus može, kako veli, zahvaliti činjenici što je otišao u Rim nakon sloma Hrvatskog proljeća.
'Za više osoba savjetovao sam Kongregaciji za proglašenje svetima - da ih ne proglasi svecima'
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
U Njemačkoj živi 9000 nasilnih islamista: Ovo je najveći problem njemačkog pravosuđa
Opet ista priča: terorist je bi dobro poznat vlastima jer je predstavljao islamističku prijetnju po javnost, ali se slobodno šetao ulicama Berlina
Postoji li granica koju zastupnici ne bi smjeli prijeći ili je u ime 'istine' sve dopušteno?
Ivana Kekin tvrdi da ustraje na razotkrivanju odnosa države i Medikola zbog zaštite javnog interesa, dok dio političkih suparnika njezinu kampanju povezuje s mogućim ministarskim ambicijama
Europa nema odgovor: kako zaustaviti vlastite islamiste?
Novi islamistički napad u Berlinu, u kojem je poginula jedna osoba, a 29 ih je ozlijeđeno, ponovno je otvorio pitanje kako se liberalne demokracije mogu obraniti od vlastitih radikaliziranih državljana
Irski nobelovac bio je oduševljen našim krajevima: 'Svaki je grad slika, svaka djevojka filmska zvijezda. Dubrovnik je raj na zemlji'
Prije 170 godina rođen je slavni irski književnik i nobelovac koji je kao turist u dva navrata posjetio naše krajeve. Listovi Dubrovačka tribuna i zagrebačke Novosti opširno su pisali o njegovu posjetu
Dok se u Splitu zbog politike broje neprodane ulaznice na Peristilu, Ljubljanski festival opernu publiku broji u tisućama
Svih tisuću i pol mjesta u Cankarjevu domu bilo je rasprodano za obje izvedbe Rossinijeva ‘Seviljskog brijača’ u produkciji slavnog teatra La Fenice
Hrvatski jezikoslovci ne smatraju početkom normiranja hrvatskoga jezika tek Gaja i njegovo vrijeme -- Dalibor Brozović početke standardiziranja/normiranja stavlja u XVIII. stoljeće, Stjepan Babić u još starije vrijeme, ugrubo, od Kačića i Dubrovčana. Također, hrvatski kajkavski jezik bio je već usustavljen/normiran u XVIII. i početkom XIX. st., dakle prije nego što je "napušten".