stjepan krasić

'Za više osoba savjetovao sam Kongregaciji za proglašenje svetima - da ih ne proglasi svecima'

Foto: Ivica Radoš
'Za više osoba savjetovao sam Kongregaciji za proglašenje svetima - da ih ne proglasi svecima'
09.06.2023.
u 19:08
"Treća javna knjižnica u Europi osnovana je u Dubrovniku, a normiranje je našeg jezika počelo u Rimu", kaže dominikanac, povjesničar, bivši profesor Opće povijesti Crkve i metodologije na Papinskom sveučilištu sv. Tome Akvinskog u Rimu te suradnik Kongregacije za proglašenje svetima

Dominikanac Stjepan Krasić (85), povjesničar, bivši profesor Opće povijesti Crkve i metodologije znanstvenog rada na Papinskom sveučilištu sv. Tome Akvinskog u Rimu te prefekt knjižnice na istom sveučilištu, bivši znanstveni suradnik Kongregacije za proglašenje svetih u Vatikanu, znanstveni suradnik više nacionalnih akademija, još uvijek je aktivan i objavljuje. Do sada je objavio 20-ak knjiga s temom društvenih, kulturnih i religioznih gibanja hrvatske povijesti. Zavidan znanstveni opus može, kako veli, zahvaliti činjenici što je otišao u Rim nakon sloma Hrvatskog proljeća.

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.



Komentari 1

BR
Brankko
12:04 11.06.2023.

Hrvatski jezikoslovci ne smatraju početkom normiranja hrvatskoga jezika tek Gaja i njegovo vrijeme -- Dalibor Brozović početke standardiziranja/normiranja stavlja u XVIII. stoljeće, Stjepan Babić u još starije vrijeme, ugrubo, od Kačića i Dubrovčana. Također, hrvatski kajkavski jezik bio je već usustavljen/normiran u XVIII. i početkom XIX. st., dakle prije nego što je "napušten".