Vladimir Cvetković Sever iz Mitopeje: emancipiran sam i od tržišta i od države

Vladimir Cvetković Sever 2. listopada u gornjogradskom kafiću Lav u Zagrebu proslavio je dvije godine od osnivanja izdavačke kuće Mitopeja koja zadivljuje ljubitelje lijepih knjiga. A tko je zapravo Cvetković Sever, čovjek koji se godinama bavio i filmskom kritikom, a i danas se bavi prevođenjem filmova.

“Što se filmske kritike tiče, u Hrvatskoj tu ima prostora za vrlo mali broj ljudi. Ja sam to rado radio, ali filmska kritika zahtijeva jako mnogo truda i analitičkog pristupa. Jedna kritika koju sam pisao za portal Autograf od šest kartica oduzimala mi je čitav dan. Zato sam nakon dobivanja nagrade za filmsku kritiku Vladimir Vuković prije četiri godine odustao od tog posla”, kaže Cvetković Sever koji je pokušavao i snimiti film.

Pokušao snimiti film

“Dobio sam čak i koproducenta iz Njemačke i poticaj za filmski scenarij na Berlinaleu, ali nisam se sviđao nekome iz centara filmske moći u Hrvatskoj i film nije snimljen. To je trebala biti mirnodopska priča, dijelom autobiografska, o integraciji vojnika u mirnodopski život. Ja sam u rat otišao s dvadeset i jednom godinom, a to su formativne godine i ne mogu se pretvarati da se ništa nije dogodilo. Prvi se neću isfuravati na PTSP, ali postoji razlika u doživljaju svijeta kod onih koji su prošli rat i kod onih koji su živjeli mirnodopskim načinom života”, kaže Cvetković Sever koji u Mitopeji njeguje ekskluzivni izdavački program pa svaki naslov objavljuje u luksuznih 500 primjeraka, a onda i u uobičajenom obliku koji također nadmašuje hrvatski izdavački prosjek.

“Dvije godine Mitopeje početak su početaka. Sada nam ide tek deseti i jedanaesti naslov. To je jako malo, ali je promišljeno i složeno prema specifičnostima hrvatskog tržišta. Osnovni poslovni rizik na hrvatskom tržištu jest kako se naplatiti. Ako se kao izdavač orijentiraš na Ministarstvo kulture, dovodiš se u situaciju da jedne godine prođeš jako dobro, a druge ne prođeš nikako iz ovih ili onih razloga. Zato za sada ne šaljem knjige na otkup, ali sam u dva navrata dobio potpore za zapošljavanje radnika. Moram se emancipirati od tržišta i od države, a odakle ću onda do novca? Ako si emancipiran od knjižara i od države, moraš se okrenuti čovjeku. Meni je moja pokojna baka dala jako važnu lekciju kada je rekla da je prva i osnovna stvar čovjek i da sve što radiš mora biti na dobrobit čovjeka. Moj odabir naslova je takav da nadilazi sada i ovdje i širi naš obzor. Namjerno sam se odlučio za knjige koje su lijepa književnost, ali i nadahnute mitološkom baštinom, ali ne u smislu žanra, nego u smislu baštine čovječanstva koja tu postoji otkad nas pisana ili ispripovijedana baština služi. Krenuli smo s knjigama iz nordijske mitologije, prvom knjigom iz baštine kralja Artura koja je bila povod za Ishiguruova Nobela i trilogiju debitantice Katherine Arden o srednjovjekovnoj Rusiji i slavenskoj mitologiji, što je materija za koju kao prevoditelj nikada nisam mislio da ću je raditi. Između Arden i mene stvorilo se lijepo prijateljstvo. Ona je i gostovala u Hrvatskoj, a prije mjesec i pol dana izišla je njena peta knjiga i druga u kojoj sam poimence spomenut u zahvalama”, kaže Cvetković Sever.

“Kao nakladnik želim biti aktualan, ali postoji mnogo šupljina u onome što je do sada prevedeno na hrvatski. Danas završavam prijevod knjige “Mač u kamenu”, prve od pet knjiga “Kralja bivšeg i kralja budućeg”, romansirane biografije kralja Arhura iz pera T. H. Whitea koja nikada nije prevedena na hrvatski. “Mač u kamenu” težak je za prijevod ali je i polemična knjiga o oblicima vladavine kroz eksperiment s okruglim stolom. Nakon “Kralja” bit će mnogo lakše razumjeti neka poglavlja “Pokopanog diva” koja čitateljima danas promiču jer nemaju uvid u cjelokupnu arturovsku baštinu. White piše za modernog čitatelja i piše na način koji oduševljava. “Kralj bivši i kralj budući” klasik je ravan “Gospodaru prstenova”. To je i prva knjiga za koju sam kupio prava još 2016. godine”, kaže Cvetković Sever koji uređuje i prevodi svoja izdanja te minuciozno radi na prijelomu knjiga.

“Mjesec dana radit ću na prijelomu kako bi stranice lijepo izgledale. U svemu tome profit nije u prvom planu. Cilj je napraviti najbolje u tekstualnom, pojmovnom, vizualnom i ergonomskom smislu. Ergonomija čitanja odnosi se na materijal, ali i postupke izrade knjige, na fluorescentni pigment ili prozirna slova koja vraćaju čaroliju knjizi kao predmetu. Kolege iz Crobooka, prekrasne knjigovežnice iz Kerestinca, utroše barem mjesec dana na uvezivanje luksuznih naslova koji idu u 500 komada. Sve se tu radi o ručnim tehnikama koje su usavršene u srednjem vijeku i nisu ponovljive strojno”, objašnjava Cvetković Sever. A kako do njegovih knjiga?

Održivo poslovanje

“Naše luksuzne knjige dostupne su na promocijama i našoj stranici. Tako imam velike financijske povlastice jer vidim novac odmah i ne dajem maržu knjižaru, što mi omogućuje likvidnost. Mitopejina knjiga kod mene je dostupna za 150 kuna, a nabavna mi je cijena šezdeset posto te cijene. Ono što mi ostaje dovoljno je veliko da sam cijelo vrijeme održiv. Jedino kockanje u koje sam se upustio jest to da dokazujem sebi i Hrvatskoj da postoji 500 ljudi u ovoj zemlji koji će pristati na ovakvu kupnju ovakvih knjiga”, tvrdi Cvetković Sever koji je do sada rasprodao samo “Nordijsku mitologiju” Neila Gaimana.

“To mi je malo krivo jer naših 500 primjeraka luksuznog izdanja je striktno. Mi radimo i redovna izdanja koja se mogu kupiti u knjižarama, no i ta su izdanja šivana i objavljena na papiru iz održivih izvora koji u sebi nema klora, što znači da se neće požutjeti ni raspasti”, objašnjava Cvetković Sever koji je dokazao da u nas postoje ljudi koji traže lijepe knjige.

“Različiti su, teško ih se može definirati. No, ponuda knjiga formirat će i ukus ljudi. Tek kada ljudi vide lijepu knjigu, reći će: ‘Ovo mi je nedostajalo.’ Dajemo ljudima i mogućnost da rezerviraju redni broj knjige. Ljudi tako dobivaju osjećaj da žive u zemlji u kojoj se stvara nešto čime se možemo ponositi ponos”, zaključuje Cvetković Sever.