Neraskidiva veza s Bukovcem

Umjetnički paviljon likovnim događajem godine okrunio 120. obljetnicu

Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Izložba Bukovac i Cabanel
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Izložba Bukovac i Cabanel
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Izložba Bukovac i Cabanel
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Izložba Bukovac i Cabanel
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Izložba Bukovac i Cabanel
02.10.2018.
u 21:24
Izloženo je oko 130 Bukovčevih djela i 12 Cabanelovih slika koje su prvi put u Hrvatskoj.
Pogledaj originalni članak

Svojevrsnim likovnim događajem godine, izložbom “Vlaho Bukovac i Alexander Cabanel – povijesni susret učenika i učitelja” otvorenom u utorak navečer, Umjetnički paviljon okrunio je proslavu 120 godina svojeg postojanja.

Neraskidiva je veza Vlaha Bukovca i Umjetničkog paviljona, čijom je inicijativom 1898. i otvoren. Ne čudi stoga ova izložba većinski posvećena Bukovcu na kojoj ga se dovodi u usporedbu s Cabanelom, njegovim pariškim profesorom na École des Beaux Arts. Izloženo je oko 130 Bukovčevih djela i 12 Cabanelovih slika koje su prvi put u Hrvatskoj. Posudba su, što je rijetko ili gotovo nikad slučaj osim kada su u pitanju izložbe od iznimnog značenja poput ove, iz pet francuskih muzeja. Tako je u Zagreb iz Francuske stigao i Cabanelov slavni “Izgubljeni raj”.

Pogledajte video - Svečano otvorenje izložbe Vlaho Bukovac i Alexandre Cabanel

Susret Bukovca i Cabanela dogodio se na École des Beaux-Arts oko 1878. kada je 23-godišnji Bukovac želio upravo njega za profesora, no slavni francuski slikar ga nije primio jer mu je klasa bila popunjena. Bukovac nije odustajao i dobio je zadatak da u zadanom roku naslika jednu sliku pa, ako se ona profesoru svidi, ovaj će ga primiti. Za tu prigodu naslikao je svoju lijevu ruku i oduševio Cabanela. I “Ruka” je izložena na ovoj izložbi sa svake strane opkoljena sa dva autoportreta učenika i učitelja – Bukovca i Cabanela.

Stručni dio izložbe vezan uz Cabanela za katalog su obradili povjesničar umjetnosti Pierre Stépanoff iz Muzeja Fabre te ravnatelj Muzeja Fabre Michel Hilaire, a dio posvećen Bukovcu kao i izbor njegovih djela posuđenih iz institucija iz cijele Hrvatske i iz 24 privatne zbirke, povjesničar umjetnosti Igor Zidić.

Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Izložba Bukovac i Cabanel
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Izložba Bukovac i Cabanel
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Izložba Bukovac i Cabanel
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Izložba Bukovac i Cabanel
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Izložba Bukovac i Cabanel
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Izložba Bukovac i Cabanel
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Izložba Bukovac i Cabanel
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Izložba Bukovac i Cabanel
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Izložba Bukovac i Cabanel
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Izložba Bukovac i Cabanel
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Izložba Bukovac i Cabanel
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Izložba Bukovac i Cabanel
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Izložba Bukovac i Cabanel
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Izložba Bukovac i Cabanel
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Izložba Bukovac i Cabanel
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Izložba Bukovac i Cabanel

Apsolutna zvijezda izložbe Bukovčeva je slika “Putifarova žena” koja je prvi put poslije 1911. u javnosti, ali i prvi put u Hrvatskoj. Spomenute 1911. pojavila se na aukciji zbirke engleskoga kolekcionara Samsona Foxa. Imala je, uz „Bijelu robinju”, najvišu početnu cijenu i tada nije prodana. Poslije joj se gubi svaki trag. Prvi put je izložena i nepoznata Bukovčeva slika “Pred splitskom lukom” te „Portret Jozefine Škarice”, naslikan u Beču 1903.

Na svečano otvorenje izložbe u Umjetnički paviljon došle su mnoge osobe iz zagrebačkog javnog života poput Mani Gotovac, Đurđe Tedeschi, Dimitrija Popovića... Izložba ostaje otvorena do 6. siječnja 2019. godine.

Važnost prevencije

Karcinom gušterače jedno je od najzloćudnijih oboljenja probavnog trakta, no zašto mu se ne posvećuje dovoljno pozornosti?

Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb i „Rechts der Isar“, sveučilišna bolnica Tehničkog sveučilišta u Münchenu – jednog od najboljih fakulteta u Njemačkoj, potpisali su Ugovor o suradnji, što donosi novu eru u liječenju tumora te predstavlja suradnju koja se odnosi na korištenje naprednih tehnologija i vrhunske kirurgije u borbi protiv tumora, kao i dijeljenje znanja o najmodernijim medicinskim rješenjima za kirurško, radiokirurško i hibridno liječenje bolesti.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

DA
Danijel2
06:54 04.10.2018.

Pohvalno i lijepo, ali željeli bi gledati i slike nekih novih živućih slikara koji žive i preživljavaju sada. Da li gospođi ministrici treba pojasniti ovo ?