"(Ne)poznati Hrvati"

Tko je bila prva hrvatska kraljica skandala, a tko prva feministica?

Ema Pukšec
Mijo Filipović Freudenberški
Katarina Matanović Kulenović
Andrija Torkvat Brlić
17.12.2018.
u 12:45
Povjesničar Tomislav Matić koji u knjizi “(Ne)poznati Hrvati” donosi biografije osoba iz svih razdoblja hrvatske povijesti za koje smo negdje čuli, a mnogi od nas ne znaju točno tko su bile te osobe.
Pogledaj originalni članak

Lako je naručiti taksi i odvesti se u Ehrlichovu ulicu. No i najokorjeliji kvizaši zamislit će se nad pitanjem tko je bio Hugo Erlich? Tog hrvatskog arhitekta, i niz Hrvata koji su zadužili povijest zemlje, snašla je slična sudbina kolektivnog zaborava. Oteti ih tome, barem 150 njih, pokušao je povjesničar Tomislav Matić koji u knjizi “(Ne)poznati Hrvati” donosi biografije osoba iz svih razdoblja hrvatske povijesti za koje smo negdje čuli, ulice nose imena po njima, čak su imali i zanimljive živote, a mnogi od nas ne znaju točno tko su bile te osobe. Ima tu osoba različitih vjeroispovijesti, političkih uvjerenja, pa i narodnosti, no svi su na neki način pridonijeli razvoju Hrvatske.

Začetnik znakova zodijaka

– Proces nije bio lak jer ne može se pisati o bilo kome. O nekima nema dovoljno podataka koliko god zanimljivi bili. Ja sam predlagao svoje omiljene osobe, a urednik Vid Jakša Opačić svoje. Kako smo na popisu imali više od 300 osoba, morali smo taj broj smanjiti pa smo se usuglasili o njih 150 – kaže autor knjige Tomislav Matić.

Rad o životu “skrivenih” velikana nastao je na temelju izvorne građe hrvatskih povjesničara, novinara i publicista. To je osnova bez koje bi obrađeni junaci i dalje bili u mraku, a da se obradi jedna osoba, često je trebalo pročitati stotine stranica stručne literature te to svesti na tri kartice teksta. Još je jedan razlog koji tu knjigu od 300-tinjak stranica čini drugačijom, a to je pokušaj da se njome oda počast i ženama čiji je utjecaj u prošlosti nerijetko bio osporavan, a i te kako je postojao.

Tako u knjizi, recimo da je to naš slučajni odabir, saznajemo da je Dubrovčanin Ivan Gazulić, rođen početkom 15. st., bio pravi renesansni čovjek, sposobni diplomat ali i strastveni astronom. Njegov glavni doprinos astronomiji bilo je izračunavanje položaja “nebeskih kuća” koje danas poznajemo kao znakove zodijaka.

Vinka Pribojevića, pak, saznajemo, možemo zvati pradjedom ilirizma. Naime, taj Hvaranin iz 15. st. svojim je govorom o Dalmaciji, kao ishodištu svih Slavena, potaknuo nastanak ideje slavizma, ilirizma i hrvatstva.

Dubrovčanka Marija Gundulić Gučetić dokaz je da ženska prava nisu izum suvremenog doba. Bila je neobična žena vatrenog duha i velika prijateljica pjesnikinje Cvijete Zuzorić, čija su se druženja s muškarcima u to doba (16. st.) smatrala nepoćudnima. Govorili su da se dvije prijateljica ne druže s njima samo u odjeći nego i bez nje “jer zašto bi se inače muškarci družili sa ženama”. Na kraju drame Cvijeta je otišla iz Grada, a Marija joj je u djelu svojeg učenog supruga Nikole Gučetića “Dijalog ljubavi”, napisala posvetu u obranu njezine časti. Drznula se ustvrditi u njoj i da su žene jednako vrijedne kao i muškarci te da zbog toga zaslužuju poštovanje. Previše radikalan govor za Dubrovačku Republiku povučen je iz djela i tiskano je novo izdanje, no posveta je ostala živo svjedočanstvo ženskoga glasa renesanse već tada sposobnog da ustane u obranu svojih prava.

Listajući dalje, eto Turopoljaca Jurja Mihulina koji je, doznajemo, bio pravi propovjednički superstar s početka 18. st. Narod ga je zaneseno slušao i molio da im održi propovijed, a on je znao da ima posla s nepismenim narodom pa je govorio jednostavno, a svoja djela, na njihovu početnom dijelu, opremao abecedom da se ljudi “lakše snađu”. Smatra se i autorom prvog hrvatskog bontona “Regule dvorjanstva” u kojem kajkavce uči da ne kopaju nos.

Saznajemo i da je Andrija Torkvat Brlić rođen 1826. u Slavonskom Brodu bio gorljivi ilirac koji je prvi na hrvatski jezik preveo dijelove “Ilijade”, a Ivan Standl jedan je od pionira hrvatske fotografije zaslužan za vedute Zagreba i Hrvatske iz druge polovice 19. st.

Ema Pukšec
Mijo Filipović Freudenberški
Katarina Matanović Kulenović
Andrija Torkvat Brlić

Hrvatski Paganini

Zanimljivo je i da smo još sredinom 1800-ih imali i prvu kraljicu skandala – Emu Pukšec iz Ogulina koja je bila zvijezda Bečke opere. Školovala se u Hrvatskome glazbenom zavodu u Zagrebu i prvotno živjela kao supruga perspektivnog karijernog vojnika kojem je rodila i dvoje djece. Branio joj je budalaštine poput pjevanja, zbog čega je pokušala počiniti i samoubojstvo, a 1860. ostavila je i njega i djecu i otišla u Beč. Bila je plaćena kao najveća zvijezda, zvali su je “hrvatskim slavujem”, muškarci su je obožavali, pjevala je na carskom dvoru u Sankt Peterburgu. Bila je razmažena i hirovita, maltretirala poslugu, putovala po svijetu s hordom ljubimaca, za psa zahtijevala posebno mjesto za stolom... Na koncu ju je život zvijezde uništio i spala je na prosjački štap.

Vid Morpurgo osnovao je prvu knjižnicu u Splitu, a njegova knjižara u centru Splita najviše je pridonijela kulturnom razvoju Dalmacije. Ironično je da on osobno nikada nije dobro naučio hrvatski jezik i pisao je na talijanskom.

Prvi hrvatski profesionalni zubar 1886. postao je Zagrepčanin Josip Hafner, dok je Milan Amruš za prvog mandata gradonačelnika Zagreba uveo u grad konjski tramvaj.

Poznat kao "dječak s violinom" bio je Osječanin Franjo Krežma. Već je kao osmogodišnjak održao prvi koncert. Dočekan je kao senzacija. Učio je violinu u Beču, publika tadašnje Austro-Ugarske ga je obožavala i zvala novim Paganinijem. U Rimu mu se naklonio i sam Franz Liszt, a 1877. pomeo je i glazbenu konkurenciju Pariza. I ne znajući, posljednji put je nastupio 1879. u Zagrebu jer uskoro je iznenada preminuo u dobi od samo osamnaest godina, od infekcije uha.

A znate li na čiju je inicijativu osnovan zoološki vrt u Zagrebu? Mije Filipovića Freudenberškog, kojeg su zvali zagrebačkim gospodarom zvijeri. Rođen je u Slavonskom Brodu 1869. Prvotno se odlučio za vojnu karijeru, a 1894. zaposlio se u Kulturno-tehničkom uredu hrvatske vlade. Kao ljubitelj životinja desetljećima je nagovarao, piše autor knjige, gradske vlasti da otvore zoo, a kada je u tome uspio, na otvorenju su imali šest životinja – tri lisice i tri šumske sove. Samo godinu dana poslije zoološki je vrt imao već 120 životinjskih vrsta...

I tako, iz stranice u stranicu, Tomislav Matić niže zanimljive crtice o ljudima koji imaju zasluženo mjesto u našoj povijesti, a o kojima počesto znamo malo ili nimalo. Knjigu je izdala izdavačka kuća Mozaik knjiga i idealan je božićni dar.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

KO
Kora
09:02 18.12.2018.

Nema se što komentirati. Spomenuti ljudi su bili bitni za svoje vrijeme, ali danas nisu nikakav faktor, a pogotovo intriga. Ovo je tema za dokolicu.