U 87. godini

Preminuo je otac hrvatskog mjuzikla - Vlado Štefančić

Foto: Nina Đurđević/Pixsell
Foto: Nina Đurđević/Pixsell
Foto: Andrej Kreutz/PIXSELL
30.10.2017.
u 09:10
Režirao je više od stotinjak predstava u zemlji i inozemstvu - velike spektakle, kao što su postava Zajčeva "Nikole Šubića Zrinjskog" u pulskoj Areni, prve domaće rock-opere, glazbene komedije i mjuzikle.
Pogledaj originalni članak

Proslavljeni hrvatski redatelj, glumac televizijski i radijski voditelj, utemeljitelj hrvatskog mjuzikla Vlado Štefančić umro je u nedjelju navečer u Zagrebu u 87. godini, doznaje u ponedjeljak Hina iz Kazališta Komedija.

Štefančić je autor gotovo 200 kazališnih predstava, 10.000 radio emisija i 2000 TV emisija. Rođen je u Vukovaru 1931. godine, a karijeru je počeo kao član dramskoga studija Radio Zagreba, a od 1950.  godine glumi i režira u kazalištu Komedija kojem je od 1969. do 1978. godine bio umjetničkim ravnateljem.

Režirao je više od stotinjak predstava u zemlji i inozemstvu - velike spektakle, kao što su postava Zajčeva "Nikole Šubića Zrinjskog" u pulskoj Areni, prve domaće rock-opere, glazbene komedije i mjuzikle.

Kao redatelj te dugogodišnji ravnatelj Kazališta Komedija realizira prvi veliki i najpoznatiji hrvatski mjuzikl Jalta, Jalta, kao i mjuzikle Dundo Maroje, zatim prve rock-opere na ovim prostorima – Gubec-beg i Grička vještica.

Vlado Štefančić režirao je i mnoge najbolje strane mjuzikle kao što su Čovjek iz Manche, Jadnici (prije West Enda i Broadwayja!), Guslač na krovu, My Fair Lady, Kosa, opereta Zemlja smiješka, Šišmiš, Vesela udovica, Kod bijelog konja, Noć u Veneciji, Barun Trenk, Kneginja čardaša i Grofica Marica, opere Lucia di Lammermoor te komičnih opera Seviljski brijač i Gospoje i husari.

Otac hrvatskog mjuzikla režirao je domaće mjuzikle Car Franjo Josip u Zagrebu i Kralj je gol Milana Grgića i Alfija Kabilja, Lady Šram Nine Škrabea i Arsena Dedića, Dan od amora Luke Paljetka i Đele Jusića, O'kaj Borisa Senkera, Kemala Mujičića i Nine Škrabea, Tko pjeva zlo ne misli Alfija Kabilja i Drage Britvića i brojne druge.

Štefančić je bio  i vrlo uspješan glumac, a stariji Zagrepčani ga pamte iz Komedijinih opereta Mala Floramye, Kod bijelog konja, Spli'ski akvarel, Grofica Marica i Šišmiš te komedija Matijaš grabancijaš dijak, Charlyjeva tetka, Utopljenici, Dvanaest stolica, Zlatni dečki i mjuzikala poput Obećanja, obećanja.

U zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) ostvario je brojne uloge poput one u predstavama Bosonogi u parku i Pobrinimo se za Ameliju, a glumio je i u kultnoj predstavi Dubrovačkih ljetnih igara – Goldonijevoj Kafetariji u režiji i prilagodbi Tomislava Radića, koja se, nakon premijere 1978. godine, na repertoaru Igara održala punih deset godina.

Vlado Štefančić dobitnik je nagrade "Marul" 1966. godine, a nagrade grada Zagreba dobio je dva puta (1973. i 1994.).

Godine 2006. nagrađen je nagradom „Vatroslav Lisinski“ Hrvatskog društva skladatelja za doprinos hrvatskom glazbenom stvaralaštvu, a 2000. godine Udruženje dramskih umjetnika Hrvatske dodijelilo mu je Nagradu Hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje.

O njegovom djelu objavljena je Monografija Vlado Štefančić – zabavljač, a u zagrebačkom Kazalištu Komedija početkom studenoga svečanim koncertom trebala je biti obilježena 70. obljetnica njegova umjetničkog rada.

ISTRAŽUJEMO

Kako početi investirati i planirati mirovnu? Evo zašto o tome trebate razmišljati već u dvadesetima

Rano počnite planirati mirovinu, pametno birajte investicije i budite dosljedni u svojim financijskim odlukama kako biste uživali u financijski stabilnijoj budućnosti, poručuju financijski stručnjaci i savjetuju početi sa štednjom već od prvog zaposlenja. Međutim, kako početi investirati i planirati mirovinu kada nam se teško uopće zamisliti u budućnosti, pogotovo ako smo tek u dvadesetima?

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.