Pomor na tržištu tiskovina i knjiga

Hoće li recesija tek ove godine pokazati svu svoju rušilačku snagu na kulturi? I to pogotovo onoj koja je vezana uz knjige, brošure i novine. Dakle uz čitanje i pisanje? Statistički podaci iz prošle godine još nisu konačni. No, ako su točne opaske srednje velikih i manjih nakladnika koji tvrde da je lani objavljeno čak trideset posto naslova manje nego 2009. godine te da Hrvatska trenutačno ima višak knjižarskog prostora u odnosu na broj objavljenih knjiga, ali i na mogućnosti kupnje knjiga, nakladništvo se doista nalazi tik uz provaliju. Provaliju u koju bi ga mogli gurnuti loši ekonomski rezultati iz ove, ionako predizborne godine, ali i najavljeno uvođenje PDV-a i na knjige, čim se jače približimo Europskoj uniji.

Poguban PDV

Kada je svojedobno Borislav Škegro nemilosrdno uveo PDV i na knjige, branša je bila unazađena za nekoliko godina i trebalo je opet proći nekoliko mršavih godina kako bi se izdavaštvo oporavilo. Uvođenje PDV-a koje nameću europski birokrati u ovom trenutku sasvim će sigurno još poskupiti knjigu i još smanjiti izdavačku moć. A onda će biti još gore autorima koji i sada ne biraju riječi kada govore o izdavačima, autorskim honorarima i robovskom položaju koji imaju na nejakom hrvatskom tržištu knjiga. Istina, još ni jedan zvučni izdavač nije propao, ali se zato knjižare zatvaraju masovno. I najveći izdavači knjige prodaju i za pedeset lipa jer je najskuplja ona knjiga koja nakuplja prašinu u skladištu. A takvih knjiga u Hrvatskoj očito ima na tone. I to jer su se (pre)jeftinim knjigama nabijale naklade koje ama baš nitko u ovoj zemlji nije mogao progutati, pa čak ni po povoljnim cijenama po kojima ne možete kupiti ni kutiju luksuznijih cigareta ili popiti kavu na Stradunu.

Ugasile se 262 tiskovine

Ni podaci o novinskim izdanjima nisu veseli. Kako se može pročitati u Grafičaru, listu Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske, u posljednjih šest godina hrvatski su novinski izdavači prestali tiskati čak 262 tiskovine!? Samo je lani, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, iz registra tiskovina izbrisano njih 69. Tu se našla čak i ona znamenita Arena koja je u socijalizmu harala na kioscima, i to pogotovo izvan Jugoslavije, te imala nakladu od pola milijuna primjeraka. Nestao je lani, piše Grafičar, Slavonski dom, đakovački Pressing, Jaskanske novosti, hrvatsko izdanje Komsomolskaje pravde, Križevačke novine, Sesvetske novine, dvomjesečnik Folk, Svijet šarana, ali i dalmatinski tjednik Vrime, Super košarka, Graditelj, hrvatsko izdanje uglednog časopisa Le monde diplomatique...

Okrenuti se portalima

I pored ovog novinskog i časopisnog pomora, valja reći da u upisniku još ima 879 tiskovina, a istini za volju, treba priznati da se u Hrvatskoj vrlo slobodno razvija i ponuda portala na internetu, pa se velik dio informacija koji se do sada koristio iz tiskovina u novim uvjetima konzumira s pomoću interneta, i to čak ne uvijek s uvriježenih stalnih portala, nego s pomoću svih onih putova komunikacije koje samo internet može imati i organizirati. Stoga će i država koja uz pomoću Ministarstva kulture, ali i drugih ministarstava, daje financijsku potporu izdavaštvu u najširem smislu trebati hitno razmisliti i o potpori onim portalima koji imaju društveno značenje i umjetničku težinu, ali i onim projektima koji se bave književnošću koja bježi s papira u svijet računala. No, poštujući nove tehnologije, valja reći da ni u velikoj Francuskoj, u kojoj je kompjutorska pismenost na višem stupnju od Hrvatske, ugledni izdavači poput Gallimarda ne odustaje od papirnatih, klasičnih knjiga. Ako to ne rade upućeni i moćni Francuzi, ne bi to trebala raditi ni Hrvatska čija je samostalnost tek izašla iz punoljetnosti. Stoga bi i država trebala zaštititi ne samo nakladnike knjiga nego i novinske izdavače koje dirigirana ekonomska kriza tjera u sigurno propast.