U petak navečer počinje juibilarni, 20. Sarajevo film festival, koji se od skromnog početka u Obala Art Centru tada opkoljenog Sarajeva premetnuo u najveći filmski događaj u regiji, na dobrom putu da uđe u elitno društvo festivala A kategorije poput Berlina ili Cannesa.Od samog početka festival vodi Mirsad Purivatra, čovjek kojeg mnogi smatraju glavnim kulturnim promotorom i najuspješnijim menadžerom Bosne i Hercegovine, dok ga drugi otvoreno nazivaju (post)ratnim profiterom, optužujući ga da je izgradio imperij na tragediji grada, te da njegov festival usisava novac od kojeg bi se u BiH moglo napraviti više manje ambicioznih projekata koji bi razigrali kulturnu ponudu zemlje.
Popunili sve kapacitete
Građanima s kojima smo razgovarali za nedavnog boravka u Sarajevu, tijekom prosvjeda protiv novih političkih i ekonomskih elita koje su se razvile nakon raspada Jugoslavije, smetalo je što Sarajevo njeguje imidž glamuroznog festivala po čijim crvenim tepisima šetaju Angelina Jolie, Brad Pitt, Morgan Freeman i Mickey Rourke dok samo par ulica dalje ljudi gladuju. S druge strane, ugostitelji i hotelijeri s kojima smo razgovarali smatraju da je festival doslovno spasio grad, popunivši njegove smještajne kapacitete te ga iznova učinivši atraktivnom turističkom lokacijom, te donijevši strani kapital u zemlju.
I dok će u devastiranoj zemlji poput BiH status najvećeg regionalnog festivala i njegovog osnivača uvijek izazivati podjele, nesporno je da je Mirsad Purivatra sa svojom ekipom uspio stvoriti festival koji se u zajedničkoj regionalnoj povijesti može mjeriti samo sa zlatnim dobom Pule, koja je u međuvremenu postala marginalna čak i u nacionalnim okvirima. Samo prošle godine, i to baš kad su mu dotacije lokalnih vlasti gotovo prepolovljene, ostavivši ga s budžetom od “samo” milijun eura, SFF je na svojih 11 lokacija privukao više od 100.000 posjetitelja, te 1300 akreditiranih gostiju i više od 800 predstavnika medija iz 32 zemlje svijeta.Kao potvrdu moći Sarajeva susuret 20. rođendanu festivala, Purivatra je inicirao, koproducirao te u Cannesu premijerno predstavio omnibus “Mostovi Sarajeva”, u kojem se ratnom poviješću grada od atentata na Franju Ferdinanda do danas bavi 13 velikih redateljskih imena, od kultnog Jean-Luc Godarda, preko zvijezdi nove europske kinematografije poput Ursule Meier i Cristija Puiua, do regionalnih asova Vuka Perišića i Aide Begić.
Pariz, New York, Sarajevo
Ta koprodukcija Sarajevo je smjestila u elitno društvo gradova poput Pariza, New Yorka i Tokija kojima su posvećeni omnibusi autorskih all-star reprezentacija, a ujedno nas je podsjetila da su se od osnutka festivala u BiH profilirale autorske osobnosti (poput Aide Begić, ali i Jasmile Žbanić i Danisa Tanovića) koje se ravnopravno natjeću s najvećim imenima svijeta.
Sarajevo već neko vrijeme nije balkanski festival filma. Kako je kao i sve ostalo na balkanu podložan sektaštvu i korupciji tada mu zaista pristaje "epitet" balkanskog cannesa.