Vox Feminae Festival

Otkrivamo tajnu povijest iznimnih hrvatskih žena

Foto: Nina Đurđević
Tim festivala Vox Feminae
Foto: Tea Jurišić/KVAR Illustrations
Nasta Rojc
13.05.2021.
u 10:32
U skllopu 15. Vox Feminae Festivala bit će predstavljena publikacija "Putevima strašnih žena" - vodič kroz žensku povijest Hrvatske, a 11. lipnja organizirat će se i urbana šetnja Zagrebom po lokacijama koje su obilježile znamenite žene.
Pogledaj originalni članak

Vox Feminae Festival već petnaestu godinu zaredom nastavlja slaviti stvaralaštvo iznimnih žena, umjetnica, znanstvenica i kreativki. Ovogodišnji festival, koji je započeo 7. svibnja, tijekom mjesec dana donosi edukativan i zabavan besplatni program uz radionice, filmske projekcije, predavanja, pa i kazališnu predstavu, a predstavit će uz to i svoju novu publikaciju “Putevima strašnih žena”.

Strašne žene Hrvatske i svijeta, čija dostignuća Vox Feminae promovira već godinama, do sada smo mogli upoznati i kroz istoimenu društvenu igru koja ih je proslavila i izvan feminističkih krugova, no sada nam stiže i knjiga – svojevrsni vodič kroz žensku povijest Hrvatske.

– Knjiga je nastala u sklopu projekta Žene o ženama (WoW) koji provodimo zajedno s partnericama iz Slovenije, Makedonije i Irske. U sklopu istog projekta već drugu godinu zaredom dodijelile smo WoW nagrade za strašne žene iz Hrvatske, a cijela priča nastavlja se na dugogodišnji rad K-zone i portala VoxFeminae na promicanju ženskog stvaralaštva. U knjizi mapiramo žensko nasljeđe, odnosno nastojimo ukazati na prisutnost žena u povijesti jer su njihovi doprinosi uglavnom bili nevidljivi i neprepoznati. Jasno, ova knjiga ne pokriva čitavu žensku povijest – ograničile smo je na 20-ak tekstova – no svakako planiramo nove knjige i ture u budućnosti. Knjiga izlazi sredinom lipnja i ovo prvo, “probno”, izdanje bit će besplatno – otkrila nam je urednica knjige “Putevima strašnih žena” Tihana Bertek.

A u sklopu promocije, 11. lipnja bit će organizirana i urbana šetnja Zagrebom, na kojoj će svi zainteresirani moći obići brojne gradske lokacije koje su obilježile zagrebačke strašne žene. Prošetat će se tako Rokovim perivojem, pored kuće u kojoj je stanovala Nasta Rojc.

Ta glasovita i beskompromisna umjetnica bila je u braku s Brankom Šenoom, sinom čuvenog Augusta Šenoe. Međutim, kaže nam Bertek, njihov brak bio je tek posljedica nagodbe koju je Rojc sklopila sa svojim ocem – da bi se mogla baviti slikarstvom, morala se udati. Iako je, po svemu sudeći, Šenoi bila naklonjena, njezina prava ljubav bila je Alexandrina Maria Onslow, Engleskinja i medicinska sestra koja je služila i u Prvom svjetskom ratu. Iako je to izazivalo zgražanja i moralistička naklapanja dušebrižnika, Onslow i Rojc godinama su sretno živjele na Rokovu perivoju.

Foto: Tea Jurišić/KVAR Illustrations

Zatim će koracima Božene Begović proći i pored kuće u Jurjevskoj ulici na broju 19, gdje je ta radijska spikerica, dramaturginja i prevoditeljica do svoje smrti 1996. godine, živjela s partnericom, kemičarkom Joele Vuković.

Begović bila je i prva žena u eteru Radio Zagreba, a u malenom je radijskom studiju na gornjem gradu puštala ploče, čitala vijesti, uređivala i vodila emisije te organizirala i prvi doček Nove godine uz radio.

Marulićev trg, gdje se danas nalazi Državni arhiv, a nekoć Nacionalna i sveučilišna knjižnica, obilježila je pak Elza Kučera, prva knjižničarka i prva Hrvatica koja je stekla doktorat iz filozofije. Kučera, koja je studirala u Zürichu, budući da u to vrijeme žene nisu mogle studirati na hrvatskim sveučilištima, u svom je stanu uredila i laboratorij za eksperimentalnu psihologiju!

No, unatoč svojim zavidnim dostignućima i fascinantnim životima, Božena Begović, Elza Kučera i mnoge druge strašne žene, do danas nemaju svoje ulice, parkove ni trgove. Povijest kao da je zaboravila – ili možda svjesno previdjela – njihov značaj u prošlosti Hrvatske.

– Kako je rekla povjesničarka Andrea Feldman, kad bi se sudilo po zapisima iz prošlosti, moglo bi se doći do zaključka da žene nisu ni postojale. Službena historiografija uvijek je bila patrijarhalna, zbog čega su doprinosi brojnih ženskih ličnosti bili marginalizirani ili potpuno izostavljeni, što vidimo i u, recimo, manjku arhivskih materijala, ali i u gotovo nikakvoj reprezentaciji žena u javnom prostoru. Krajnje je vrijeme ne samo da upoznamo žene koje su radile zanimljive i važne stvari već i da promislimo o tome što i kako pamtimo – zaključila je Tihana Bertek.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.