Izložba "Od bika Herkula do koze Nensi”, koja se otvara u petak, 9. listopada u samoborskoj Galeriji Prica, donosi širi pregled motiva rogatih životinja u hrvatskoj likovnoj umjetnosti, generacijski susret starih i mladih umjetnika u razdoblju od 150 godina, od umjetnika 19. stoljeća do suvremenih.
U najavi izložbe podsjeća se kako su poznati svjetski umjetnici Francisco Goya i Pablo Picasso, od svih životinja najčešće slikali one rogate, i to posebno bika, a one se pronalaze i na počecima svih likovnih pregleda, od najpoznatijih crteža u špiljama Lascauxa i Altamire, preko izvedbi na mnogim vrstama luksuznih i svakodnevnih predmeta.
Mogu se pronaći i u djelima svjetskih umjetnika, Aberta Dürera, Diega Velázqueza, zatim poznatih animalista 19. st. Gustava Courbeta, Edwina Landseera, Rose Bonheur, a iz novije i suvremene umjetnosti u radovima Roberta Rauchenberga, Georgie O'Keeffe, performansima Rebece Horn i mnogim drugim izvedbenim oblicima.
"Na novoj izložbi iz serije animalističkih motiva koje Galerija Prica kontinuirano organizira od 2013. godine, osim bika zastupljene su i mnoge druge vrste rogatih životinja, jeleni, krave, koze, jarci, nosorozi, kao i mnoga fantastično mitska bića poput minotaura, jednoroga ili hibrida, koje su umjetnici izmaštali dodajući im jedan ili više rogova”, ističe se u tekstu Snježane Pavičić o izložbi.
Izložit će se slike, skulpture, instalacije i umjetnički objekti umjetnika raznih škola, u početku dominantno münchenske i bečke, a kasnije uglavnom zagrebačke te s različitih startnih pozicija, od grofova do siromašnijih. Radovi se fokusiraju na životinjska tijela i pokret, životinje u panoramskim scenama i društvu s ljudima, kroz krda ili na pašnjacima, na koridi te na temu smrti i ugroženosti životinja.
Pavičić kaže kako je interes prema anatomskim realitetima i prizorima iz stvarnosti najviše zastupljen u djelima umjetnika akademskog realizma te umjerenog modernizma kroz djela hrvatskih slikara s kraja 19. i početkom 20. stoljeća u Münchenu, a slijede pripadnici međuratne grupe “Zemlja”, naivni slikari i drugi.
Na izložbi su zastupljeni doajeni hrvatske umjetnosti, slikari Josip Račić, Miroslav Kraljević, Vladimir Becić, Ljubo Babić, Marino Tartaglia, Krsto Hegedušić, Đuro Tiljak, Slavko Kopač, Antun Motika, Ivan Kožarić, Ivo Šebalj, Albert Kinert, Ferdinand Kulmer, Boris Bućan.
Tu su i kipari Robert Frangeš Mihanović, Marin Studin, Lujo Bezeredi, Ksenija Kantoci, Branko Ružić, Vojin Bakić, Dušan Džamonja, Josip Diminić, Marija Ujević Galetović, Vera Dajht Kralj, Ljubomir Stahov, od zapaženih animalista Vladimir Filakovac i Slavo Striegl, iz grupe naivnih umjetnika Ivan Generalić, Ivan Večenaj, Matija Skurjeni, Slavko Stolnik.
Generacija srednjih i mlađih umjetnika temu obrađuje od klasičnog do post modernističkog pristupa, a najmlađi često koriste i prizore iz mitova i bajki te s bespuća interneta.
Po riječima Pavičić, dio radova nastao je izvan Hrvatske - kristalno stakleni bikovi Antuna Motike nastaju šezdesetih u Muranu, slika mužnje krave Marina Tartaglie u Beču 1922., impresije Ljube Babića s njegova puta u Španjolsku iz dvadesetih ostvarene su kroz maestralene akvarele, među kojima i je „Korida“, a najpoznatiji, „Veliki Bik” Vojina Bakića iz 1956. ostvaren je kao središnji eksponat za XXVIII. bijenale u Veneciji.
Kao i za prethodne tri izložbe o životinjama Galerije Prica i za ovu je građa stigla iz muzejskih i galerijskih institucija diljem Hrvatske, te od pozvanih umjetnika i privatnih kolekcionara, a izložbu prati i nekoliko filmova koji se referiraju na aktualno stanje životinja ili su edukativno dokumentarnog karaktera pokazujući nastanak pojedinih umjetničkih radova.
Izložba će biti otvorena do 31. prosinca.