dani otvorenih vrata HAZU

O starim Hrvatima te o Krleži, Matošu, Ujeviću, Tesli i Zajcu

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
O starim Hrvatima te o Krleži, Matošu, Ujeviću, Tesli i Zajcu
21.11.2014.
u 12:46
Manifestacija se održava četvrti put. Početak je 25. studenog u atriju HAZU pozdravom predsjednika Zvonka Kusića
Pogledaj originalni članak

U utorak i srijedu 25. i 26. studenog Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti četvrti će put javnosti otvoriti vrata svoje palače na Zrinjevcu kao i tridesetak znanstvenoistraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica u Zagrebu, Bjelovaru, Cavtatu, Dubrovniku, Križevcima, Osijeku, Požegi, Puli, Rijeci, Splitu, Trstenom, Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru i Zadru.

Prigodni koncert

Manifestacija kojom HAZU građanima predstavlja svoju raznovrsnu djelatnost i baštinu počet će u utorak u 10 sati u atriju palače HAZU pozdravnim govorom predsjednika Akademije Zvonka Kusića i koncertom Oresta Shourgota na Guarnerijevoj violini King. U 11 sati u velikoj dvorani slijedi predavanje Marija Šlausa, upravitelja Akademijina Antropološkog centra, koji će i ove godine sigurno privući veliku pažnju publike događanjima kao što je radionica Život naših predaka na kojoj će se izvoditi bioarheološka rekonstrukcija života starohrvatskih populacija. Upravo je Antropološki centar, prema glasovima posjetitelja, lani pripremio publici najzanimljiviji program, baš kao i Odsjek za povijest hrvatske glazbe u Opatičkoj 18 koji će ove godine kroz izložbe, predavanja, filmove i koncerte publici približiti lik i i djelo Ivana Zajca, dok će njihovi kolege iz Odsjeka za povijest hrvatske književnosti multimedijalno predstavljati Krležu, Tina Ujevića i A. G. Matoša.

Tajna x-zraka

U atriju palače građani će svakog punog sata moći razgledati Bašćansku ploču i repliku Škrinje svetog Šimuna, a u srijedu će sigurno mnoge privući i predavanje o Nikoli Tesli i otkriću x-zraka koje će održati akademik Stanko Popović. Pjesničku večer pripremit će akademik Luko Paljetak, a jedan od koncerata održat će i izvrstan Komorni zbor Ivan Filipović.

Moći će se razgledati i čuvena Strossmayerova galerija na drugom katu palače, a u svako doba dana isplatit će se zaviriti i u susjednu zgradu Knjižnice HAZU. Sve je to samo mali dio programa koji se priprema za ovu godinu.

>> Znanost je uzbudljiva priča

>> Večernji list dodijelio plakete Odsjeku za povijest glazbe i Antropološkom centru

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

JS
John_Smith
12:29 24.11.2014.

mrtav-hladan, to što si napisao je sasvim nevažno za ovu temu, no kad već o tom pišeš, dio njegovih predaka su Hrvatskog porijekla, no prije svega, on je bio čovjek svijeta, ezoteričan, nacije mu nisu bile bitne, govorio je da smo SVI MI LJUDI ista svjetlosna bića. što se tiće vjere, bio je religiozan, spominjao Bibliju, no bliži je bio vedama i Sanskritu. U Beogradu je bio jednom u zivotu i zamjerilo mu se (kiparu Meštroviću rekao je da ne želi da išta njegovor završi u Beogradu), u Hrvatskoj je napravio i sudjelovao u nekoliko projekata, prvoj hidroelektrani u europi (2 dana iza elektrane na Nijagari koja je bila prva u svijetu), te je Šibenik bio prvi grad u svijetu koji je dobio izmjeničnu električnu struju, radio razne projekte po Zagrebu...

MH
mrtav-hladan
23:36 21.11.2014.

tesla nije hrvat i nikad se nije izjasnjavao kao hrvat nego je pravoslavac srpskog porjekla