Trzavice između Bregovića i Bebeka nakon New Yorka, kad je Goran od članova benda tražio da se u njegovu korist odreknu prava na ime Bijelo dugme, nastavile su se na domaćem terenu. U prošlom broju spomenuli smo prekid turneje jer je netko od njih, mimo pravila, poveo svoju ženu. Taj netko bio je Bebek. "Bili smo u Splitu", prisjeća se Zoran Redžić. "Kad ih je Goran vidio, samo se okrenuo prema meni i rekao: 'Idemo!'. Sjeli smo u kola i otišli u Sarajevo."
Puno godina kasnije, kad mi je davao intervju kao autoru filma "Izgubljeno dugme", Zoran Redžić se još jednom prisjetio tog događaja i rekao: "Ja sam se slagao s tim jer žene nitko ne vodi na posao."
treći nastavak feljtona o Bijelom Dugmetu
Na uživanje droge pozivali su me Bebek i Bregović, tvrdio je Ipe Ivandić kad je uhapšen zbog hašiša
Večernji list u feljtonu donosi materijale iz knjige o Bijelom Dugmetu "Šta bi dao da si na mom mjestu", autora Dušana Vesića. U šest nastavaka čitajte impresivnu i zanimljivu rock-priču s ovih prostora
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
REVOLUCIJA U POGONIMA
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
VELIKI ZAOKRET
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
RENATA RAŠOVIĆ
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Marija Miloševska
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
TOMISLAV KRASNEC
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Dooosadnoo