U četvrtak u podne u svečanoj dvorani palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu Večernji list objavit će imena dobitnika jubilarnog, pedesetog natječaja za kratku priču koji s ponosom nosi ime Ranka Marinkovića.
Na jubilarni natječaj pristiglo je čak 619 kratkih priča (deset više nego na prethodni natječaj), a njih pedeset objavljeno je u subotnjem prilogu Večernjeg lista Obzoru te su tako ušle u konkurenciju za nagrade.
Žirijem Večernjeg lista, koji je ove godine iznimno imao parni broj članova, predsjedao je akademik Milivoj Solar, a u žiriju su bili i Helena Sablić-Tomić, Seid Serdarević, Bojana Radović, Tomislav Sabljak koji je i selektor priče te Denis Derk. Prva nagrada i ove godine iznosi zamjetnih 20.000 kuna, druga 8000, a treća 5000 kuna. A 51. natječaj Večernjeg lista za kratku priču već traje, i to još od proljetnih tjedana...
Prvi Branko Ćopić
Od prve objavljene priče, a bila je to priča “Posljednji bandit”, inače odlomak iz romana “Osma ofenziva” Branka Ćopića iz novogodišnjeg trobroja s prijelaza iz 1963. u 1964. godinu, do danas objavljeno je više od 2400 priča!?
Među autoricama prva je lauretkinja bila Višnja Stahuljak
– Kada je u Večernjem listu glavna urednica bila Vera Vrcić, a urednik kulture Danko Oblak, koji su bili skloni mladima i novim idejama, uža grupa u kojoj su uz mene bili Dalibor Cvitan i Branimir Donat počela je prevoditi kratke priče. Na suradnju su pristali i Antun Šoljan, Ivan Slamnig, Bruno Popović i Dubravko Ivančan.
Objavljivale su se kratke priče Dorothy Parker, Williama Saroyana, Ernesta Hemingwaya, Erskinea Caldwella, O. Henryja, Johna Steinbecka, Karela Čapeka, Luigija Pirandella, Jaroslava Hašeka, Vladimira Nabokova, Stefana Zweiga, Aleksandra Solženjicina i – što je u ono vrijeme bilo gotovo nezamislivo – Knuta Hamsuna kojeg su komunističke vlasti smatrale fašistom – prisjeća se dugogodišni selektor i živa enciklopedija ne samo Večernjakova natječaja nego i cijele hrvatske književnosti Tomislav Sabljak.
Nagovaranje Krleže
– U dogovoru s redakcijom, predložio sam da se subotom objavljuju i naši pisci i to je počelo 1964. Svake subote izmjenjivale su se priče stranih i domaćih autora: Branka Ćopića, Konstanina Paustovskog, Somerseta Maughama, Heinricha Bölla, Fedora Vidasa, Jože Horvata, Zdenke Jušić-Seunik, Zlatka Tomičića, Mirjane Matić-Halle... Pristizalo je na stotine priča, ljudi su počeli prazniti ladice – ističe Tomislav Sabljak.
Mnogi velikani hrvatske proze, poput Živka Jeličića ili Petra Šegedina, prve priče napisali su baš za Večernjakov natječaj. Sabljak je na pisanje kratke priče za Večernji list nagovarao i Miroslava Krležu, ali bezuspješno, iako je Krleža čitao priče objavljene u Večernjaku.
Najviše prvih nagrada (njih tri) za kratku priču osvojio je prozaik Mirko Božić
– Večernji list je svojim natječajem inaugurirao kratku priču kao žanr: počelo je s krugovašima i pojavom časopisa Krugovi 1952., no prodor u novine značio je dominaciju tog žanra. Nagrada Večernjeg lista “Ranko Marinković” za kratku priču dobila je tim dodatkom imena velikog pisca i dugogodišnjeg predsjednika žirija 2001. nacionalni karakter i može se mjeriti s Britanskom nacionalnom nagradom BBC-ja za kratku priču koja ima veliki ugled među piscima – tvrdi Sabljak.
Da je natječaj Večernjeg lista zaintrigirao i književne teoretičare, dokazuje tvrdnja osječke profesorice Helene Sablić-Tomić koja je u knjizi “Uvod u kratku priču” 2012. godine napisala “Odmah vas moram upozoriti na važnost natječaja za kratku priču Večernjeg lista naslovljenog ‘Ranko Marinković’ jer upravo je on pridonio jačoj i bučnijoj afirmaciji ovoga žanra. Duga tradicija od gotovo pedeset godina njegova trajanja i brojna ugledna književna imena koja su dobila tu nagradu najbolji su dokaz tomu”.
I doista. Među laureatima Večernjakova natječaja su mnoga ultimativna imena hrvatske literature, počevši od prvog dobitnika prve nagrade, nedavno preminulog klasika Slobodana Novaka, preko Petra Šegedina i Vjekoslava Kaleba, do Zvonimira Majdaka, Fadila Hadžića, Jože Horvata, Gorana Tribusona, Tita Bilopavlovića, Pavla Pavličića, Mirka Kovača, Dubravka Jelačića Bužimskog, Antuna Šoljana, Ivana Kušana, Mire Gavrana, Luke Paljetka, Stjepana Čuića... Večernjakov natječaj zaslužan je i za lansiranje novih, jakih imena naše suvremene literature poput Zorana Malkoča ili Korane Serdarević.
Uz Koranu (koja je kraće vrijeme bila i novinarka Večernjakove rubrike kulture), od autorica prvu su nagradu dobile i Višnja Stahuljak, Marija Peakić, Jara Ribnikar, Olja Savičević-Ivančević i Ivana Šojat.
Više su puta prvu nagradu dobili Mirko Božić (laureat je bio čak tri puta, što se za današnje prilike čini nedostižnim), Petar Šegedin, Živko Jeličić, Luko Paljetak, Pavao Pavličić i Bartul Matijaca.
U današnje vrijeme, žanr kratke priče u Hrvatskoj je iznimno popularan. Godišnje se objavi i dvadesetak zbirki kratkih priča, a baš kratka priča mnogim mladim autorima služi kao ulaznica na književnu scenu. Već godinama Roman Simić Bodrožić (i sam jedan od laureata Večernjakova natječaja) organizira i popularni Festival europske kratke priče, na koji dolaze ugledni majstori tog žanra iz cijelog svijeta.
Uz natječaj Večernjeg lista za kratku priču, u Hrvatskoj postoje još deseci većih ili manjih natječaja koji afirmiraju isti žanr. No, neka se zna, od svih hrvatskih medija, jedino Večernji list uporno i strpljivo svoje stranice otvara prkosnoj kratkoj priči (iako je jedno kratko vrijeme ona bila preseljena na web izdanje), i to u redovitom tjednom ritmu.
Treba biti iskren pa priznati da ovaj natječaj za kratku priču blage veze nema s onim otprije dvadeset, a da i ne govorimo o pričama objavljivanim šezdesetih i sedamdesetih prošlog stoljeća. Na žalost, ni ovaj Večernji list nije onaj koji se štampao u nakladi od stotinu i više tisuća primjeraka i koji je bio respektiran i cijenjen medij. Hvaliti se da je jedan Srbin Branko Ćopić ovdje objavljivao svoje priče, a u člancima i kolumnama otvoreno promovirati nacional šovinizam ispod svake je razine pristojnosti, to je čisti cinizam. Tu kultura jednostavno ne postoji.