Naklada Ljevak ima savršeno štivo za svježije ljetne dane, i to s potpisom Jona Fossea. Majstor meditativne proze, dramatičar i pjesnik koji je 2023. godine primio Nobelovu nagradu za književnost i čiji su naslovi prevedeni na više od pedeset jezika, u svom opusu bavi se temama djetinjstva, vjere, samoće, sjećanja i smrti, ispisujući pritom jedinstvene rečenice koje evociraju glazbu.
Fosse je domaću publiku osvojio djelom "Septologija" u sedam nastavaka i tri sveska, u ukupnom opsegu od 1250 stranica – romanom mistične atmosfere o dva sasvim različita slikara Aslea čije se sudbine isprepliću i zrcale. Nobelov odbor Fosseu je nagradu dodijelio za "inovativne drame i prozu koja daje glas neizrecivom".
Knjige Jona Fossea potražite u Knjižari Ljevak (Trg bana Josipa Jelačića 17, Zagreb), na webshopu Naklade Ljevak i u svim bolje opremljenim knjižarama.
1. "Septologija I-II: Drugo ime" (preveo Munib Delalić)
Glavni je lik i pripovjedač u romanu "Drugo ime" Asle, slikar i udovac koji živi u kući u Dylgji u kojoj je nekoć živio sa svojom suprugom Ales. Viđa još jedino susjeda Åsleika, seoskog ribara, i svog galerista Beyera, koji živi u gradu Bjørgvin. Još jedan Asle, također slikar, živi u Bjørgvinu: jesu li on i pripovjedač na neki način dvojnici ili možda dvije verzije iste osobe i istog života? Asle se oženio, prestao piti i postao uspješan slikar. Drugi je Asle, međutim, na mnogo težem putu. Središnji je događaj Fosseova fiktivnog svemira kada se oni susretnu.
2. "Septologija III-V: Netko sam drugi" (preveo Munib Delalić)
"Netko sam drugi" je veličanstven hipnotički roman o prirodi, ljubavi, umjetnosti, Bogu, alkoholizmu, prijateljstvu i prolasku vremena. To je i roman o smrti, ali i o iskustvu života – o toplini psa u krilu, o užitku samotne automobilske vožnje ili okusu kajgane sa slaninom. U romanu "Netko sam drugi" Jon Fosse pripovijeda Asleov dječački i tinejdžerski život: svakodnevicu sa šutljivim ocem i majkom zanovijetalom, prve poljupce, dječačke tučnjave i sudjelovanje u amaterskim rock-bendovima, a potom odlazak na školovanje u veći grad, gdje će se dvojica Aslea prvi put susresti prije upisa na Umjetničku akademiju u Bjørgvinu.
3. "Septologija VI-VII: Novo ime" (preveo Munib Delalić)
Božić se približava u posljednjem nastavku "Septologije" Jona Fossea – "Novo ime". Asleik i Asle tradicionalno zajedno objeduju, ali Asle ove godine pristaje proslaviti Božić s Asleikom i njegovom sestrom Guro. Na Badnjak se Asleik, Asle i pas Bragi voze Asleikovim čamcem na Sygnefjord. Paralelno pratimo živote dvojice Aslea u mladosti: jedan upoznaje svoju životnu ljubav, pridružuje se Katoličkoj Crkvi, počinje izlagati s Beyerom i zarađuje za život svojim slikama. I drugi se ženi, ali njegovo vjenčanje završava bolnim prekidom...
4. "Isijavanje" (prevela Vesna Salomonsen)
Glavni junak vozi u nepoznatom pravcu sve dok u nekoj šumi ne zaglavi u blatu. Noć je hladna i on besciljno luta šumom u kojoj doživljava neobična, neočekivana iskustva i susrete. Hoće li se pronaći ili izgubiti u tom lutanju? "Isijavanje" se može čitati na mnogo načina: kao realistički monolog, basna, kršćanska alegorija, noćna mora koju prepričavamo ujutro dok užas još pulsira ispod riječi, ublažen svakodnevnim čudom dnevnog svjetla. Fosseova proza opire se jednoznačnoj interpretaciji nastojeći zadržati tajnovitost i proturječnost kompleksnih fenomena poput smrti i Boga.
5. "Jutro i večer" (prevela Vesna Salomonsen)
Roman "Jutro i večer" započinje kratkom scenom na norveškom otočiću gdje ribar Olai, u kući koju je sagradio vlastitim rukama, nervozno čeka da mu se žena porodi. Paru je to drugo dijete koje dolazi mnogo godina nakon kćeri. Olai je uvjeren da mu je Bog konačno ispunio želju za sinom i nasljednikom. Nekoliko nervoznih sati kasnije dijete je rođeno, i doista je dječak koji će se po Olaijevom ocu zvati Johannes i bit će ribar. Jon Fosse piše sažeto i oštro o pojedinostima života, od misli Johannesova oca za vrijeme poroda do misli Johannesa koji umire. "Jutro i večer" veličanstven je roman o snu u kojem je život imao smisla.
6. "To je Ales" (prevela Vesna Salomonsen)
Signe živi u maloj kući iznad fjorda, leži na klupi, gleda u strop, ponekad u prozor, i sjeća se kako je njezin suprug Ales postajao sve tiši i čudniji prije nego što je zauvijek nestao na moru. Njezina čežnja povremeno klizne u vizije i Signe "vidi" kroz prazno i bolno sjećanje Alesa i pretke koji su prije živjeli u istoj kući. Pripovijedajući iz više različitih perspektiva, Fosse u romanu "To je Ales" ne mari za kronologiju, a zvuči poput glasa iz podsvijesti koji ne želi proniknuti u ljudske tajne, već traga za autentičnim ljudskim iskustvima. Riječ je o knjizi u najboljoj tradiciji velikih književnih meditacija o braku, ljubavi, smrti i ljudskoj sudbini.
7. "Vaim" (preveo Munib Delalić)
Glavni junak ovog romana Jatgeir živi sam u kući svojih pokojnih roditelja u gradiću Vaimu, daleko od svakog bogatstva i nevidljiv ženskom oku. Jednog dana drvenim brodićem, koji je nazvao Eline po svojoj tajnoj mladalačkoj ljubavi, otplovi u Bjørgvin po iglu i konac, no tamo ga u dva dućana pošteno izigraju. Iste noći na brodu začuje poznati glas: posve neočekivano, to je baš Eline koja je pobjegla od muža i želi s Jatgeirom otploviti natrag u Vaim. "Vaim" je roman u Fosseovu stilu: prava romansa, priča o velikim i malim brodovima, ljubavi i smrti, pasivnim muškarcima i jednoj neobično odlučnoj ženi.
8. "Melankolija I-II" (preveo Munib Delalić)
Sredinom 19. stoljeća norveški pejzažist Lars Hertervig slikao je blistave krajolike, patio od mentalnih bolesti i umro siromašan i nepoznat. Njegove su slike dobile više pažnje i priznanja nakon njegove smrti. Danas se Lars Hertervig (1830 – 1902) smatra istaknutim norveškim slikarom svoga vremena. "Melankolija I" divlja je i grozničava priča ispisana kao tok svijesti, u kojoj Jon Fosse maestralno ulazi u um umjetnika Herterviga u trenutku kad on, paraliziran tjeskobom zbog vlastitog umjetničkog talenta, ali i zbog mahnite ljubavi prema petnaestogodišnjoj Helene Winckelmann, doživljava mentalni slom.
9. "Otajstvo vjere" (prevela Vesna Salomonsen)
U knjizi "Otajstvo vjere" teolog, pisac i bibliotekar Eskil Skjeldal raspravlja s dobitnikom Nobelove nagrade Jonom Fosseom o okolnostima njegova preobraćenja. Jon Fosse je kao šesnaestogodišnjak protestno istupio iz Norveške crkve, no kasnije je pronašao put do Boga i vjere. U svom životu bio je fasciniran gnosticizmom i kršćanskim misticizmom, privlačio ga je i kvekerski pokret, no od 2013. godine je katolik. "Otajstvo vjere" je knjiga o Bogu i vjerskim iskustvima i iskušenjima, o Fosseovim duhovnim i mističnim iskustvima, književnosti i pisanju, filozofiji i politici, o alkoholizmu i bolesti, a ponajprije o svakodnevnom životu jednog katolika.