Izložba "Postpotresna arheologija Zagreba" na kojoj su prvi put predstavljeni arheološki nalazi pronađeni tijekom obnove grada od posljedica potresa iz 2020., produžena je do 4. listopada, priopćeno je u ponedjeljak iz Muzeja Grada Zagreba (MGZ), gdje se izložba i održava.
Od stotina kilograma pronađenog materijala izloženi su najzanimljiviji primjerci i terenska dokumentacija istraživanja s 19 lokacija, među kojima su zagrebačka katedrala, franjevački samostan na Kaptolu, samostan karmelićana u Remetama, povijesne palače Gornjega grada te crkve u Stenjevcu, Markuševcu i Čučerju.
Arheolozi Muzeja grada Zagreba među prvima su nakon zagrebačkog potresa izašli na teren, naveli su iz MGZ-a. Najprije su počeli raditi u zagrebačkoj katedrali, gdje su sudjelovali u pronalasku dijelova nadgrobne ploče biskupa Luke Baratina.
Potom su, uz konzervatore, restauratore i građevinske stručnjake, sudjelovali u istraživanjima na brojnim zaštićenim spomenicima. Pronašli su, među ostalim, ostatke drvenih vodovoda iz 15. stoljeća ispod Banskih dvora, jednom od prvih lokaliteta na kojem su bili angažirani, potom srednjovjekovnu smočnicu s keramičkim posudama s biljnim ostacima, sjemenke, koštice, zrna, te trgovačke pečate iz Engleske i Italije s kraja 16. stoljeća koji su se pričvršćivali na tekstil pripremljen za prodaju.
Autor izložbe Boris Mašić rekao je pri njezinu otvorenju da je namjera izložbe bila pokazati što su zapravo konzervatori, arheolozi i restauratori radili tijekom obnove i koliko su tako veliki projekt odradili na najbolji mogući način.
Po njegovim riječima, izložen je samo mali dio nacrtne i fotografske dokumentacije, u determiniranju eksponata ukazuju na atribut onih pokretnih jer dio nepokretnih nalaza, posebno ostaci zidova, konzervirani su na mjestu nalaza, a budući zadatak je i njih prezentirati javnosti, ne samo na izložbama nego i na mjestima gdje su i pronađeni.
Ravnateljica Muzeja grada Zagreba Aleksandra Berberih Slana naglasila je pri otvorenju izložbe da izložba pokazuje kako je sustav zaštite spomenika kulture u nadležnosti Ministarstva kulture brzo odreagirao pa su, među ostalima, arheolozi već 23. travnja 2020. počeli raditi u zagrebačkoj katedrali. „Koliko god nismo željeli ili očekivali potres arheolozima je on otvorio nove mogućnosti, a na izložbi se može saznati što su našli i što smo novo naučili”, dodala je.
Iz MGZ-a su naveli da još čekaju rezultate pojedinih egzaktnih analiza i ekspertiza, koji bi trebali pridonijeti interpretaciji pronađenih arheoloških struktura.
Izložba je organizirana u suradnji Muzeja grada Zagreba i Gradskog ureda za kulturnu i prirodnu baštinu, a otvorena je 2. srpnja 2026. godine.