Impresivna studija o HNK u vrijeme Ante Pavelića

Profil /159 kn/ Rijetke su doktorske disertacije koje zaslužuju pažnju tzv. običnih čitatelja. No, proširena doktorska disertacija Snježane Banović, predavačice na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti i kazališne redateljice, o ustaškom periodu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu jedna je od takvih. Ukoričena pod uredničkom paskom upućenog Velimira Viskovića za Profil, opširna knjiga ilustrirana zanimljivim fotografijama (i dokumentima) zasigurno će biti čak i bestseler, doduše, u relativno skromnim hrvatskim okvirima. Istina, o HNK u vrijeme ministra Budaka i poglavnika Pavelića te rasnih zakona već se pisalo. Posebno je interesantno bilo još uvijek svježe izdanje “Hrvatsko državno kazalište u Zagrebu 1941.-1945.” koje je priredio Tomislav Sabljak. No, Snježana Banović ipak je otišla nekoliko koraka dalje jer se nije interesirala samo za repertoar i kazališne kritike te za atraktivna germansko-romanska gostovanja nego i za svakodnevni život u kazalištu koje je i u ratu kao i danas bilo paradigma za mnoga društvena, dakle ne samo kazališna i umjetnička zbivanja u Hrvatskoj. Pri tome je Snježana Banović bila vrlo diskretna, nije u prvi plan nametala svoje stavove o NDH ili o Drugom svjetskom ratu, nego je sustavno progovarala o povijesnim činjenicama koje su do dana današnjeg pohranjene u arhivama. Stoga je i knjiga o HNK u vrijeme rata koji još uvijek nije završio izvrstan doprinos hrvatskoj povijesti, ali i hrvatskom samorazumijevanju. No, Snježana Banović nije povjesničarski birokrat, pa je njena posveta Veljku Iliću, Vojku Kaviću-Kardošu, Radi Sladiću i Ivanu Štrku, đacima i volonterima ubijenima 1941. godine, snažno obilježila knjigu kao pisani spomenik čovječnosti.