I Hrvatska se protivi nastupu Rusije u Veneciji: 'Od prvog dana solidarni smo s Ukrajinom'

Odluka uprave Venecijanskog bijenala da dopusti ponovno otvaranje ruskog nacionalnog paviljona izazvala je političku i kulturnu buru diljem Europe. Nakon što su članice aktivističkog kolektiva Pussy Riot najavile prosvjed, a reagirali su i brojni umjetnici, pritisak na organizatore stigao je i iz Europske komisije, iz koje su Bijenalu zaprijetili da će povući sredstva za financiranje te manifestacije.  Zatim, više od dvadeset europskih ministara kulture i vanjskih poslova, među kojima je i hrvatska ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, potpisali su pismo upućeno predsjedniku Bijenala Pietrangelu Buttafuocu.

U pismu se traži hitno preispitivanje odluke, uz upozorenje da bi se sudjelovanje Rusije, dok traje brutalna agresija na Ukrajinu, neizbježno instrumentaliziralo za projekciju slike legitimiteta režima Vladimira Putina. Takav čin, ističu ministri, u izravnoj je suprotnosti s europskim sankcijama i predstavljao bi korištenje prestižne kulturne platforme za pranje ratnih zločina. 

"Od prvog dana hrvatska Vlada je oštro osudila rusku agresiju na Ukrajinu i izrazila solidarnost s ukrajinskim narodom, pomažući ga od početka i u zemlji i izbjeglištvu. Ministrica kulture i medija, dr.sc. Nina Obuljen Koržinek više puta je posjetila Ukrajinu radeći na konkretnoj pomoći, zajedno s hrvatskim stručnjacima u područjima zaštite kulturne baštine (po pitanju digitalizacije evakuirane baštine i inventara, inventarizacije i dokumentiranja umjetnina i ostale građe) i međunarodne suradnje. Hrvatski konzervatori su naime, od samog početka agresije na Ukrajinu aktivno uključeni u pružanje pomoći ukrajinskim kolegama, s kojima su održali više sastanaka s ciljem razmjene znanja i iskustava stečenih tijekom Domovinskog rata", kazali su iz Ministarstva kulture i medija te dodali da nacionalni paviljoni, uz prvenstveno kulturno umjetničku vrijednost imaju određenu simboliku i političku težinu te se ignoriranjem specifične političke odgovornosti ne bi smjelo relativizirati agresiju na suverenu državu.

Postoji realna zabrinutost, istaknuli su, da bi u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu od 2022. godine, sudjelovanje službenog ruskog paviljona moglo biti protumačeno kao signal povratka uobičajenim međunarodnim odnosima te kao oblik kulturne legitimacije politike koju Rusija provodi. Iako je argument organizatora Bijenala taj kako on predstavlja prostor otvorenog dijaloga i međunarodne umjetničke razmjene, iz Ministarstva tvrde kako je u izvanrednim okolnostima, poput aktualnog rata u Ukrajini, potrebno pažljivo razmotriti širi kontekst i potencijalne političke implikacije sudjelovanja države koja provodi agresiju, pri tome uništavajući kulturni sektor i baštinu Ukrajine. Uz to, skrenuli su pozornost na odluku koja je donesena 2022., kada je uslijed agresije na Ukrajinu isključena mogućnost sudjelovanja ruskih umjetnika u njihovom paviljonu u Veneciji.

"S obzirom na to da se ništa nije promijenilo u ruskoj politici, da ruska vojska i dalje vrši agresiju na teritoriju Ukrajine, ne vidimo razloga da se ta odluka promijeni, odnosno dopusti sudjelovanje ruskim umjetnicima. Smatramo da kultura i umjetnost trebaju ostati prostor slobodnog stvaralaštva i međunarodne suradnje, no i da je istodobno legitimno postaviti pitanje odgovornosti pojedinih država u situacijama ozbiljnog kršenja međunarodnog prava", zaključili su. 

Hrvatska će na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu sudjelovati sa svojim nacionalnim paviljonom u kojem će nas predstavljati umjetnica Dubravka Lošić. 

Podsjetimo, ruski je paviljon bio zatvoren 2022. godine zato što su se sami ruski umjetnici povukli u znak prosvjeda protiv invazije na Ukrajinu, poručivši da nema mjesta za umjetnost dok civili ginu, a dvije godine kasnije, paviljon je ustupljen Boliviji. Za izdanje 2026. godine Moskva najavljuje povratak s projektom poetičnog naziva "Stablo je ukorijenjeno u nebu", koji bi trebao okupiti više od pedeset mladih umjetnika iz Rusije i drugih zemalja. Mihail Švidkoj, posebni predstavnik ruskog predsjednika za međunarodnu kulturnu suradnju, tvrdi da projekt slavi vječnost kulture nad prolaznošću politike.