Izložba Tehničkog muzeja Nikola Tesla "Faust Vrančić - Machinae novae", posvećena kapitalnom djelu hrvatskog renesansnog inovatora Fausta Vrančića, otvara se u petak u prostoru Kontrapogon u Dubrovniku, najavio je Muzej.
U središtu postava nalazi se Vrančićevo djelo "Machinae novae" (Novi strojevi), objavljeno u Veneciji 1615. godine, u kojem je na 49 bakropisa prikazao 56 različitih uređaja i tehničkih konstrukcija, uključujući mostove, mlinove, preše i naprave za podizanje tereta, među kojima je najpoznatiji prikaz padobrana, odnosno "letećeg čovjeka" (Homo volans).
Postav približava Vrančićeve ideje kroz uvećane prikaze ilustracija iz "Machinae novae", makete izrađene prema njegovim nacrtima, video projekcije te druge izložbene materijale. Posebno mjesto imaju knjige i publikacije povezane s Vrančićem, čime se ističe važnost njegove pisane ostavštine i knjige kao sredstva širenja tehničkog znanja. Izložba tako povezuje povijest tehnike, znanost, kulturu i povijest knjige, pokazujući koliko su Vrančićeve ideje bile inovativne za svoje vrijeme.
Tijekom trajanja izložbe predviđeni su edukativni programi, radionice, predavanja i organizirana vođenja, s posebnim naglaskom na učenike osnovnih i srednjih škola, s ciljem da im se približe Vrančićev život i djelo, povijest tehničke baštine te potakne interes za znanost, tehniku i kreativno razmišljanje.
Izložbu zajednički organiziraju Dubrovačke knjižnice, Ugostiteljsko-turističko društvo (UTD) Ragusa i Tehnički muzej Nikola Tesla.
Program će se provoditi u suradnji Tehničkog muzeja Nikola Tesla, Umjetničke galerije Dubrovnik, Centra za djecu, mlade i obitelj Dubrovnik te Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika.
Izložba u Kontrapogonu, na adresi Svetog križa 3, bit će otvorena do 19. siječnja 2027. godine.
Faust Vrančić rođen u Šibeniku 1551., a bio je renesansni čovjek u punom smislu. Nakon studija u Padovi, karijeru je gradio na dvoru cara Rudolfa II. u Pragu, tadašnjem centru europske znanosti. Kao carev tajnik i diplomat, kretao se u krugu velikana poput Keplera, razvijajući vlastite tehničke ideje. Kruna njegovog rada bilo je spomenuto djelo "Machinae Novae" (Novi strojevi), objavljeno u Veneciji. Ta knjiga, koju je sam financirao, sadržavala je 49 bakropisa s prikazima 56 različitih strojeva i koncepata koji su bili daleko ispred svog vremena.
Iako je najpoznatiji po padobranu, Vrančićeva se genijalnost očitovala u nizu drugih izuma. U "Novim strojevima" detaljno je razradio projekte koji će biti ostvareni tek stoljećima kasnije. Nacrtao je prve funkcionalne skice visećih i kabelskih mostova, čije su konstrukcije preteča današnjih velebnih zdanja. Osmislio je mlinove pokretane snagom plime i oseke, anticipirajući principe korištenja obnovljivih izvora energije. Njegovi nacrti uključivali su i vjetroturbine s vertikalnom osi, poljoprivredne strojeve, pa čak i svojevrsnu žičaru.
Najveću slavu donio mu je "Homo Volans" ili "Leteći čovjek", detaljan nacrt padobrana. Inspiriran skicama Leonarda da Vincija, Vrančić je stvorio vlastiti, razrađeniji dizajn. Uz izum se veže legenda prema kojoj je Vrančić, u dobi od šezdeset pet godina, osobno testirao izum skokom sa zvonika bazilike svetog Marka u Veneciji. Taj je događaj kasnije spomenuo engleski biskup John Wilkins, ali bez navođenja Vrančićevog imena. Iako čvrsti povijesni dokazi o samom skoku ne postoje, priča je postala neizostavan dio njegovog mita.
Ono što Vrančićevu biografiju čini jedinstvenom jest spoj znanstvene strasti i crkvene karijere. Nakon smrti supruge, zaredio se i postao čanadski biskup, obnašajući i visoke diplomatske dužnosti. Njegova svestranost očitovala se i u leksikografiji. Godine 1595. objavio je Dictionarium quinque nobilissimarum Europæ linguarum, rječnik s pet tisuća natuknica za latinski, talijanski, njemački, mađarski te hrvatski jezik ("dalmatinski"). Preminuo je u Veneciji 1617., a posljednja želja bila mu je da ga pokopaju na otoku Prviću, s njegovim knjigama u grobu.