Nakon ljetnih festivala i koncerata na otvorenom, zagrebačka klupska scena novu će sezonu otvoriti nastupom jednog od najutjecajnijih imena elektroničke glazbe. Kultni islandski sastav GusGus vraća se u Zagreb 8. rujna, kada će nastupiti u Tvornici kulture, gotovo deset godina nakon posljednjeg gostovanja u hrvatskoj metropoli.
Poznati po koncertima koji se nikada ne ponavljaju na isti način, GusGus su tijekom karijere izgradili reputaciju benda koji uživo ne reproducira studijske verzije svojih pjesama, već ih iznova oblikuje kroz improvizaciju, produžene instrumentalne dionice i nepredvidive zvučne transformacije. Zagrebački nastup dodatno će biti obilježen izvedbom novih pjesama s albuma koji bi uskoro trebao biti objavljen.
Tijekom više od četvrt stoljeća djelovanja GusGus su izrasli u jedno od najprepoznatljivijih imena europske elektroničke scene. Njihov prepoznatljivi zvuk spaja elektroniku, techno, pop, rave i eksperimentalnu glazbu, dok se u pozadini uvijek osjeća snažan melodični senzibilitet. Upravo je ta kombinacija plesne energije i emotivne dubine bendu osigurala kultni status među ljubiteljima elektroničke glazbe diljem svijeta.
Aktualnu postavu predvode producent Biggi Veira, dugogodišnji vokalist Daníel Ágúst i pjevačica Margrét Rán, čijim je dolaskom bend ušao u novu kreativnu fazu. Tijekom karijere objavili su niz zapaženih albuma, među kojima se izdvajaju "Polydistortion", "This Is Normal", "Attention" i "Arabian Horse", dok su novija izdanja poput "Mexico", "Mobile Home" i "Dance O'rama" potvrdila njihovu sposobnost stalnog umjetničkog razvoja.
Večer u Tvornici kulture otvorit će Allenheimer, projekt islandskog glazbenika, umjetnika i pisca Atlija Bollasona. Djelujući na granici glazbe, vizualne umjetnosti i književnosti, Bollason je tijekom posljednjih deset godina surađivao i s članovima GusGusa, ali i kao dio industrijskog audiovizualnog dua Unfiled.
Njegovi nastupi kombiniraju elemente duba, noisea i eksperimentalne elektronike s audioreaktivnim vizualnim projekcijama koje stvaraju dojmljivo multimedijalno iskustvo. U njegovim radovima prirodni obrasci, urbani krajolici i tekstualni elementi pretvaraju se u apstraktivne vizualne narative koji prate glazbu u stvarnom vremenu.