Svijet je na današnji dan, 18. travnja 1955., ostao bez jednog od najvećih umova u povijesti, no priča o Albertu Einsteinu daleko je od gotove.
Fizičar rođen u njemačkom Ulmu nije bio čudo od djeteta; progovorio je kasno, a školske vlasti nisu ga smatrale osobito perspektivnim. Ipak, njegova znatiželja odvela ga je putem koji će zauvijek promijeniti znanost.
Radeći kao ispitivač u patentnom uredu u Bernu, u svojoj "čudesnoj 1905. godini" objavio je četiri rada koja su postavila temelje moderne fizike. Iako je najpoznatiji po teoriji relativnosti, Nobelovu nagradu za fiziku 1921. godine dobio je za objašnjenje fotoelektričnog efekta, dokazavši da se svjetlost sastoji od čestica, kasnije nazvanih fotonima. Njegova jednadžba E=mc², koja povezuje masu i energiju, postala je najpoznatija formula na svijetu i kamen temeljac nuklearnog doba.
Dok je s lakoćom raspetljavao tajne svemira, njegov privatni život bio je ispunjen kaosom i kontradikcijama. Njegov prvi brak s Milevom Marić, kolegicom i briljantnom fizičarkom s kojom je imao troje djece, završio je bolnim razvodom. U pismu iz 1914. godine postavio joj je niz hladnih i preciznih uvjeta pod kojima bi pristao nastaviti brak, zahtijevajući da mu ona održava odjeću, donosi tri obroka dnevno u njegovu sobu i odriče se svih osobnih odnosa s njim. "Od mene ne smiješ očekivati nikakvu privrženost... Moraš napustiti moju spavaću sobu ili radnu sobu odmah i bez protesta kada to zatražim", stajalo je u pismu koje je otkrilo mračniju stranu genija. Nedugo nakon razvoda, oženio se svojom rođakinjom Elsom, no i taj brak bio je obilježen njegovim brojnim aferama.
Einsteina su, osim kompliciranih odnosa, pratile i brojne ekscentričnosti koje su hranile mit o njemu kao osebujnom znanstveniku. Najpoznatija od njih bilo je njegovo tvrdoglavo odbijanje nošenja čarapa. Tu naviku je objasnio jednostavnom logikom - smatrao je da će mu nožni palac ionako uvijek napraviti rupu na čarapi, pa je zaključio da su potpuno suvišne. Ta ga je osobina, zajedno s razbarušenom kosom, učinila prepoznatljivom ikonom i omiljenim modelom za prikazivanje zanesenih profesora. No, njegove neobične navike ponekad su ga dovodile i do lijepih susreta, poput onog kada je kupujući sandale upoznao vlasnika trgovine s kojim je cijelo ljeto svirao violinu.
Njegov globalni utjecaj daleko je nadilazio znanstvene krugove. Nakon smrti prvog izraelskog predsjednika Chaima Weizmanna 1952. godine, premijer David Ben-Gurion ponudio mu je da postane drugi predsjednik Izraela. Iako je bio Židov koji je pobjegao pred nacističkim progonom i podržavao cionističke ciljeve, Einstein je ponudu glatko odbio. U pismu izraelskom veleposlaniku naveo je kako je duboko dirnut, ali da mu nedostaju "prirodne sposobnosti i iskustvo za ispravno ophođenje s ljudima". Njegov pacifizam i kritičnost prema politici bili su konstanta. Iako je njegovo pismo predsjedniku Rooseveltu upozorilo na opasnost od njemačkog nuklearnog programa i potaknulo Projekt Manhattan, kasnije je taj čin nazvao svojom "jednom velikom pogreškom". U SAD-u je postao glasan borac za prava Afroamerikanaca, nazivajući rasizam "najgorom bolešću Amerike".
Priča o Einsteinu nije završila njegovom smrću od puknuća aorte. Tijekom obdukcije, patolog Thomas Stoltz Harvey, bez dopuštenja obitelji, ukrao je njegov mozak, nadajući se da će u njemu otkriti tajnu genijalnosti. Kasnije je dobio nevoljki pristanak Einsteinovog sina, pod uvjetom da se mozak koristi isključivo u znanstvene svrhe. Harvey ga je izrezao na 240 dijelova, čuvao desetljećima u staklenkama i kutijama te ga nosio sa sobom diljem zemlje. Ovaj čin ga je koštao karijere i privatnog života, no mozak je postao urbana legenda. Iako su neka kasnija istraživanja ukazala na neobičnu strukturu pojedinih dijelova Einsteinovog mozga, znanost nikada nije dala konačan odgovor je li se u toj sivoj tvari doista krila formula za genijalnost.
Albert Einstein tako ostaje vječna inspiracija, ne samo kao znanstvenik koji je proširio granice ljudskog znanja, već i kao dokaz da su najveći umovi često i najkompleksnije i najkontradiktornije ličnosti.