Svijet književnosti ove se godine suočio s nizom kontroverzi zbog tajnog korištenja umjetne inteligencije. Dok se tradicionalni žiriji bore s prepoznavanjem i kažnjavanjem takvih praksi, u Francuskoj je pokrenut potpuno drugačiji projekt koji slavi suradnju čovjeka i stroja. Nova književna nagrada, nazvana Prix Pascal de Littérature IA, službeno je otvorila svoja vrata prijavama iz cijelog svijeta. Riječ je o prvom natjecanju ovakve vrste koje ne samo da dopušta, već i zahtijeva korištenje alata umjetne inteligencije u procesu pisanja. Inicijativu su pokrenula trojica francuskih tehnoloških poduzetnika, Philippe Rodriguez, Albin Serviant i Gilles Mentré, s ciljem istraživanja novih granica kreativnosti.
Sama nagrada nosi ime po slavnom francuskom matematičaru i filozofu iz sedamnaestog stoljeća, Blaiseu Pascalu. Njegov rad bio je ključan i u razvoju jednog od prvih mehaničkih kalkulatora, poznatog kao Pascalina. Autori koji žele sudjelovati u ovom natjecanju moraju predati neobjavljen rukopis napisan isključivo na francuskom jeziku, iako sami prijavitelji mogu biti bilo koje nacionalnosti i dolaziti iz bilo kojeg dijela svijeta, a ne moraju imati ni prethodno osiguranog izdavača. Pobjednik će na kraju dobiti priliku za objavljivanje svog djela uz prateću medijsku kampanju, kao i još uvijek nepoznat novčani iznos.
Pravila natjecanja vrlo su jasna i stroga kada je riječ o tehničkim detaljima samog teksta. Rukopisi moraju obuhvaćati između deset tisuća i pedeset tisuća riječi, a uz sam tekst, kandidati su obvezni predati i svoj "prompt" odnosno početnu ideju ili uputu od najviše sto riječi iz koje je knjiga nastala. Ova nagrada primarno traži fikcijska djela koja se na originalan način bave rješavanjem nekog ekološkog, društvenog ili etičkog problema s kojim se suočava današnje čovječanstvo.
Kako bi cijeli proces bio potpuno transparentan, autori uz rukopis moraju priložiti opsežan tehnički dosje. U tom dokumentu detaljno se opisuju korišteni modeli umjetne inteligencije, pri čemu su dopušteni svi veći jezični alati, poput ChatGPT-a, Claudea, Geminija i LLaMA-e. Autori također moraju priložiti precizne upute koje su davali stroju te objasniti svoje metode rada, uključujući informacije o tome koji su dijelovi teksta naknadno ručno prepravljeni.
Osnivači nagrade ističu da umjetna inteligencija ne može sama stvoriti remek-djelo bez jasne vizije i vodstva čovjeka. Najbolji rezultati, prema njihovim riječima, nastaju kada autor pažljivo osmišljava premise, kreira likove i postavlja temelje radnje, dok stroj pomaže u razradi detalja. Prijave su otvorene do kraja studenog, nakon čega će se odabrati deset najboljih kandidata, a pobjednik ovog jedinstvenog natjecanja bit će proglašen početkom prosinca.
Tijekom ove godine zabilježeno je više slučajeva u kojima su finalisti ili pobjednici prestižnih natjecanja bili optuženi za korištenje umjetne inteligencije. Među nagradama koje su se našle u središtu ovakvih rasprava ističu se nagrada Caine, nagrada Commonwealtha za kratku priču te najuglednija francuska književna nagrada Prix Goncourt.
Najsnažnije je odjeknuo slučaj kanadsko-haićanskog pisca Thélysona Oréliena, čiji je hvaljeni debitantski roman bio je uvršten u širi izbor za spomenutu nagradu Goncourt, nedugo nakon što je osvojio nagradu FNAC. Međutim, ubrzo su se pojavile ozbiljne optužbe da je autor koristio alate umjetne inteligencije u stvaranju svog djela. Iako je Orélien negirao ove tvrdnje, njegov kanadski izdavač na kraju je potvrdio da su u radnim verzijama teksta pronađeni jasni tragovi korištenja AI-ja. Zbog toga je izdavač prekinuo suradnju, a Akademija Goncourt ekspresno je uklonila roman s popisa nominiranih.