Kako orezivati pojedine sorte vinove loze

I. Osnovni pojmovi rezidbe Koji će se način rezidbe (kratka, duga, mješovita) primijeniti vinogradar treba znati još prije podizanja vinograda. Pri tome treba imati na umu ove čimbenike: sortu, podlogu, uzgojni oblik trsa, vrstu armature, razmak u redu i između redova trsa, plodnost i vlažnost tla, način obrade tla  te sve ostale ekološko- klimatske uvjete. Ako je riječ o već rodnom vinogradu, pazi se i na  stupanj zrelosti-razvoja i zdravstvenog stanja mladica, količinu uroda u protekloj godini te starost  vinograda (trsova).

U planiranju rodnosti (broju pupova tj. količine grožđa) vinogradar se tijekom rezidbe susreće s nekoliko bitnih pojmova:
1. Lucanj (luk) koji po broju rodnih pupova može biti kratki (6-8), dugi (9-12) i vrlo dugi sa 18 i više rodnih pupova.
2. Reznik koji po broju pupova može biti kratki (1-3) i dugi reznik (tzv. kondir) sa 4-5 ostavljenih pupova. Za uspjelu rezidbu važno je znati prirodnu (genetski predodređenu) lokaciju rodnih pupova na jednogodišnjoj rozgvi koja je smještena na dvogodišnjoj rozgvi. Primjerice, u većine stolnih sorata grožđa donji su pupovi na jednogodišnjoj rozgvi nerodni pa se grozdovi  javljaju tek na trećem, četvrtom, petom ili čak šestom pupu računajući od osnove mladice. Upravo stoga u tih sorata dominira duga i u manjem dijelu mješovita (kombinirano duga i kratka) rezidba. Ipak je činjenica da su većina stolnih i vinskih sorata, koje zadovoljavajuće podnose mješovitu rezidbu, podjednako  prilagodljive i dugoj rezidbi. Dakle, dužina rezidbe ovisi o  rasporedu rodnih pupova, pri čemu duža rezidba rezultira većim brojem pupova, time i većom rodnošću grožđa.  Tako se načinom rezidbe uspjelo regulira količina i kakvoća grožđa, mošta i vina.

II. Sorte za kratku (na reznike) ili mješovitu (na lucnjeve i reznike) rezidbu
 a/ stolne sorte: kraljica vinograda, kardinal, volovsko oko, šasla bijela-crvena i siva, smederevka, madam matias itd.
b/ vinske sorte: bovieova rana, gamay crni, grk, hrvatica (croatina), kratošija, kraljevina crvena, kujundžuša, maraština, debit, pošip, merlot, moslavac (šipon), plavac mali i veliki, rebula rumena, rizvanac, teran-refoško, rubi red, rubi kabernet, rkaciteli, saperavi, semijon, seuzo, silvanac zeleni, marseljac slatki, zelenac slatki, lipovina, štajerska belina, vranac, vugava, žilavka i dr. Kratka rezidba u kojoj se  orezivanje obavlja na reznike primjenjuje se u ovih sorata grožđa: kavčina crna, kadarka, kadarun, kreaca, plavina crna, plovdina, prokupac, ružica crvena, slankamenka, žametna črnina, stanušina, zadarka, kurtelaška, aramon, graševina, portugizac i dr.

III. Sorte za dugu (na lucnjeve) ili mješovitu (na lucnjeve i reznike) rezidbu
a/ stolne sorte: drenak, biuti sidles, biserka rana, banatski muškat, antigona, afus-ali, aleksandrijski muškat, adakalka bijela i crvena, čauš, erli muškat, gold, grođanka, julski muškat, madam anževin, madam rojal, maria pirovano, muškat oliver, muškat italija, muškat hamburg, opuzenska rana, perleta, premiera, ribier, sultanina, smederevski muškat, tamijanka bijela, zimsko bijelo i dr.

   b/ vinske sorte: pinot bijeli-crni i sivi, chardonnay, emerald rizling, cabernet sauvignon, cabernet franc, malvazija istarska, merlot, muškat krokan, muškat ottonel, neoplanta, plavec žuti, šipelj, rajnski rizling, semion, sauvignon bijeli, tokaj furlano, traminac bijeli i crveni, župljanka, vetlinac crveni i dr.
Iako u ovoj skupini sorata dominira primjena duge rezidbe nerijetko se primjenjuje i mješovita rezidba. Ne postoji sorta vinove loze koja bi urodila istom kakvoćom i količinom grožđa  bez obzira na to koji način rezidbe primjenjujemo. Stoga rezidbu treba obaviti znalački i pažljivo.