ISTRAŽIVANJE

Kad benzin bude 10 kuna

Foto: import
Kad benzin bude 10 kuna
02.09.2005.
u 15:45
Pogledaj originalni članak

Kućanstva koja se griju na loživo ulje i tijekom sezone potroše oko tri tisuće litara toga ulja ove će sezone za grijanje potrošiti oko dvije tisuće kuna više nego prošle, a kad se usporedba protegne na dvije prijašnje sezone, razlika je još veća  topla kuća ove zime neće stajati 8000 kuna kao 2003. godine, već 14 tisuća kuna, i to prema cijenama koje vrijede još idući tjedan. Više nitko i ne sumnja da će kasnije cijene benzina i naftnih derivata biti još i veće jer sad i najveći skeptici vjeruju da će svjetsko tržište brzo dogurati do stotinu dolara za barel.

Bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić vjeruje da će stotica biti dostignuta već na proljeće, zbog čega će nafta dugo, dugo ostati u središtu domaćih i svjetskih zbivanja. Hrvatska naoko relativno bezbolno proživljava i doživljava probijanje važne psihološke barijere i penjanje cijene benzina na 8 kuna, a u stručnim se krugovima nova psihološka granica već podiže na 10 kuna po litri benzina, koje bi se, uvjeren je Jurčić, mogle naći na Ininih benzinskih stanica već oko Nove godine.

 Kad dolazi do poskupljenja ovog tipa, posljedice se ne osjećaju odmah, već s odgodom od dva-tri mjeseca. Dosadašnja su poskupljenja donijela za jedan postotni poen veću inflaciju od prošlogodišnje, a uz očekivati trend, inflacija će do kraja godine sigurno dogurati do 4 ili 4,5 posto  prognozira dr. Ljubo Jurčić. Predviđa da će zbog skuplje nafte građanstvo imati puno veće izdatke na troškovima prijevoza i stanovanja, koje će i sindikati i umirovljenici nastojati kompenzirati pritiskom da se povise plaće i mirovine.

Inflacijska spirala
Dr. Željko Lovrinčević smatra da tek treba vidjeti kakve će biti posljedice tolike inflacije na stanovništvo i ekonomiju jer se više od jednog desetljeća inflacija u Hrvatskoj kretala oko 2 posto. Vlade mnogih zemalja nastoje izbjeći vezivanje plaća i socijalnih davanja uz indeks cijena kako bi se izbjegla inflacijska spirala. Ne bude li tečaj kune pratio povećanu inflaciju, izvoznici će biti u novim problemima; bude li, prezaduženi će građani otplaćivati veće rate kredita.
Premda je nafta znatno poskupjela, Jurčić objašnjava da je njezin utjecaj na povišenje cijena u nas još uvijek mali zbog toga jer je udio nafte u hrvatskoj proizvodnji ispod pet posto. 

Naše je gospodarstvo deindustrijalizirano pa mu cijena nafte još uvijek ne stvara teškoće  tvrdi Lovrinčević. Iznimka su, dakako, prijevoznici i energetski intenzivne industrije. Najveći su gubitnici svjetske naftne krize (za koju dr. Jurčić tvrdi da je obračun SAD-a s Europom jer nafta tri puta jače utječe na europsku od američke industrije) populacija koja se grije na loživo ulje, vozi se osobnim automobilima ili koristi benzin za neke druge svrhe. Goran Bakula, gospodarski savjetnik Nezavisnih hrvatskih sindikata, izračunao je da će, bude li benzin 10 kuna, mjesečni troškovi prijevoza četveročlane obitelji, u kojoj je jedan automobil te se kupuje jedan radnički i dva đačka pokaza, biti veći 1130 kuna. Na početku godine bili su 867 kuna.

 Lošije prolaze vlasnici dizelskih nego benzinskih automobila jer dizel poskupljuje brže od benzina  tvrdi Jurčić. Analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević dodaje kako i ne postoji racionalan razlog zbog kojega treba štititi korisnike dizelskih goriva, koji su zbog jakog njemačkog utjecaja na naše tržište dosad bili povlašteni nižom cijenom dizela.  Mi nemamo domaću automobilsku industriju, pa ni razloga da favoriziramo jedan ili drugi tip goriva  dodaje Lovrinčević koji, kao i niz drugih sugovornika, predlaže Vladi da stimulacije okrene prema energentu čije cijene ne divljaju  plinu, koji bi što je moguće više morao nadomještati naftu.
 Vlasnici plinskih automobila morali bi plaćati manje poreze i imati veće olakšice za registraciju automobila jer su takvi automobili manji onečišćivači, a plin je jeftiniji  dodaje Lovrinčević. Građanima savjetuje da se, slično kao i industrija, okrene drugim, jeftinijim energentima.  Nije dovoljno uprijeti pogled u Vladu i čekati da ona nešto riješi, nego treba promijeniti potrošačke navike  kaže Lovrinčević.

Skupa ugradnja plinskih boca
No, čak i kad bi to učinili, bio bi to, u početku, krupan financijski zalogaj. Ugradnja plinskih boca u automobile u prosjeku stoji oko 10 tisuća kuna, koliko oni koji se manje koriste automobilom na benzin ne potroše za dvije godine. Još je skuplje uvođenje plina u kuću i prelazak s loživa ulja na plin.

 Za državu bi bilo pametnije da je investirala u proširenje opskrbe plinom i pojačanu sigurnost plinskih instalacija nego da radi nove kilometre autocesta  uvjeren je Željko Lovrinčević.
 Cijeli svijet radi novu energetsku strategiju, samo se u Hrvatskoj ništa ne događa. Države EU odredile su da će se do 2010. godine udio drugih izvora energije povećati na 20 posto. Transport ljudi i tereta prebacuje se na željeznicu, koriste se vjetar, sunce i biomasa, ali kod nas vlast tako ne razmišlja  ističe Jurčić.

Prof. dr. Miljenko Šunić, veliki zagovornik plina, kaže da građani griješe kad misle da im se prelazak na plin ne bi isplatio.
  Osoba koja se 15 godina vozi na plin, za to vrijeme može uštedjeti za novi auto u razlici cijene između benzina i plina  tvrdi Šunić. Vožnja plinom je, kaže, 60 posto jeftinija, ali bez obzira na to, na hrvatskim je cestama samo 25 tisuća automobila na plinski pogon jer nema prateće infrastrukture.  Benzinske su crpke na svakom koraku, a imamo samo 80 punionica plina  kaže Šunić. No dodaje da će u daljnjoj budućnosti sav automobilski promet biti na vodik, koji će se koristiti s pomoću gorivih ćelija.

 Sve automobilske tvrtke imaju rješenja za prelazak na gorive ćelije, ali žele maksimalno iskoristiti motore s unutarnjim izgaranjem jer su jeftiniji. Sad je goriva ćelija skupa jer nije ušla u masovnu proizvodnju  objašnjava dr. Šunić.


Prednosti i mane

Prednosti plina
1. Razlika u cijeni je takva da se nakon 15 godina vožnje na plin uštedi za novi automobil
2. Vožnja na plin trenutno je 60 posto jeftinija od vožnje na benzin, a taj je energent zdraviji za okoliš jer manje zagađuje
3. Grijanje na plin dvostruko je jeftinije od grijanja na rašireno lož ulje kojemu se u posjednje dvije godine cijena udvostručila

Nedostaci plina
1. Insfrastruktura nije prilagođena pokretanju vozila na plin. U Hrvatskoj je samo 80 punionica za propan-butan
2. Ugradnja plinskih boca u automobile u prosjeku stoji 10-tak tisuća kuna, a kod nas se na ugradnju plinske boce odlučuje oko 1500 vozača godišnje
3. Najnovije gorivne ćelije, korištenje električne energije iz vodika, osiguravaju samo 250 km vožnje bez novog punjenja

Pogledajte na vecernji.hr