Hotelijerske muke za vlastitu uporabu

Suvislo i razumno zvučali su argumenti i prijedlozi hotelijera – koji su se okupili potkraj proteklog tjedna na svom redovitom godišnjem kongresu u Zagrebu – za bolje, konkurentnije poslovno okruženje. Kriza će samo, istaknula je Gordana Tomičić, predsjednica uprave umaškog Istraturista, dodatno naglasiti probleme u kojima se turističke tvrtke već ionako nalaze. Ona će, kaže, samo apostrofirati koliko su nekonkurentni uvjeti u kojim hrvatski turizam posluje.

Sve je to branša već bila iznijansirala. Dosta su precizno hotelijeri izmjerili kolika su im fiskalna i parafiskalna opterećenja, što bi monetarna politika trebala imati na umu s obzirom na to da je Hrvatska turistička zemlja, gdje su prepreke na putu uspješnijem i efikasnijem turizmu.

Kongres jest bio prilika da se ponovno izgovore prigovori na prejaku kunu, koja turističkim kompanijama jede i 20 posto prihoda, upozori na prešućena poskupljenja, koja proizlaze samo iz odnosa tečaj – inflacija i koja su od 2000. naovamo i više od deset posto, spomenu nameti koji gutaju 27 posto prihoda ili, među ostalim, istaknu zahtjevi za smanjenje stope PDV-a na šest posto.

Nevolja je bila jedino u tome što su se manje-više obraćali sami sebi. Najviše što su hotelijeri, suočeni s neizvjesnijom godinom dosad u samostalnoj Hrvatskoj, mogli dobiti bilo je obećanje pomoćnika ministra turizma Želimira Kramarića. Kazao je da će Ministarstvo turizma i dalje biti vjeran odvjetnik svim razumnim turističkim zahtjevima.

U to se branša, pak, već osvjedočila. Puno bi zanimljivije bilo čuti što o njihovoj muci misle oni koji im većim dijelom kroje sudbinu: HNB i Ministarstvo financija. Njihovih, pak, ljudi na kongresu predstavnika industrije, koja je kralježnica djelatnosti čiji je utjecaj na državne financije i te kako dragocjen, jednostavno – nije bilo. Pa čak ni iz radoznalosti ili, recimo, pristojnosti.