HNB spasio kunu, kamate će ipak rasti

Guverner HNB-a Željko Rohatinski počeo je trošiti devizne rezerve kako bi zaustavio slabljenje kune, koja je u kratkom roku izgubila na vrijednosti više od 4 posto. Tim je potezom centralna banka zadovoljila veliku potražnju za eurima, ali i potaknula rast kamata na tržištu novca.

Otišlo 598 mil. eura
Današnja prodaja 328,3 milijuna eura bankama (po 7,40 kune za euro) ima povijesne razmjere po veličini, ali i smjeru intervencije. Proteklo je desetljeće HNB češće kupovao nego prodavao devize jer je usporavao jačanje kune, a sad drugi put u tri mjeseca čini obratno jer kuna slabi. HNB je prvi put prodao veliku količinu eura – 270 mlijuna eura – u listopadu 2008. jer je zaustavljao nalet tečaja prema 7,30. Danas je HNB intervenirao sa 328 milijuna eura jer je na međubankarskom tržištu tečaj kucao prema 7,50.

Pretpostavlja se da je devizna intervencija rezultat ovotjednog razgovora guvernera s vodećim bankarima, s kojeg je javnosti odaslana poruka da naglo slabljenje kune na odgovara nikome. Bankari tvrde da kuna ne slabi zbog špekulacija nego zbog velike potražnje za eurima, koje uglavnom kupuju tvrtke kako bi platile svoje obaveze prema stranim partnerima.

– To je početak ozbiljnih intervencija jer više nije riječ o dnevnim nego o strukturnim fluktuacijama. Na naplatu dolaze računi iz prošlosti – komentar je analitičara Damira Novotnyja koji vjeruje da će tokom ove godine HNB morati intervenirati s dvije do tri milijarde eura kako bi osigurao zadovoljavajući likvidnost, ne krenu li stvari u svijetu nabolje.

Mali su izgledi za to, Češka je, primjerice, imala najveći pad proizvodnje u 20 godina, Mađarska je najavila rebalans i povećala deficit, Rumunjska je povukla sve depozite iz banaka. Daleko od očiju javnosti i kod nas vlast i poslovne banke traže od centralne banke nove emisije novca jer se, zbog pada poreznih prihoda, pokazalo da će državi trebati više kredita nego što se planiralo. Iznova raste potražnja za kunama, pa su nakon jednomjesečnog zatišja kamate na tržištu novca preskočile 11 posto.

Umjereno rastu
Opečene iskustvom Zagrebačke banke, koja je uoči Nove godine povukla povećanje kamata nakon Sanaderove intervencije, banke suzdržano govore o poskupljenju kredita. Zdeslav Šantić, analitičar RBA, kaže da se rast može očekivati jer visoke premije rizika za Hrvatsku poskupljuju inozemni kapital, no povećanje kamata bit će blaže nego što se priča.