Glumac i redatelj

Zlatko Vitez

Foto: 'Patrik Macek/PIXSELL'
'20.11.2012., Zagreb - Zlatko Vitez, kazalisni, televizijski i filmski glumac. Photo: Patrik Macek/PIXSELL'
Foto: 'Patrik Macek/PIXSELL'
'20.11.2012., Zagreb - Zlatko Vitez, kazalisni, televizijski i filmski glumac. Photo: Patrik Macek/PIXSELL'
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
zlatko vitez
zlatko vitez
01.12.2016.
u 00:00
Glumac, redatelj, utemeljitelj i umjetnički direktor Kazališne družine Histrion. Široj javnosti je najpoznatiji po izjavi o 'Saboru kao kokošinjcu'. Bio je i ministar kulture RH.
Pogledaj originalni članak

Zlatko Vitez glumac je, redatelj, utemeljitelj i umjetnički direktor Kazališne družine Histrion, rođen u Varaždinu 22. lipnja 1950. godine od majke Katarine i oca Ivana. Ima i mlađeg brata Miroslava. S 22 godine, 1972., završio je studij glume na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Svoju prvu ulogu odigrao je na Dubrovačkim ljetnim igrama u predstavi "Ljubovnici" nepoznatog dubrovačkog autora 1969. u režiji Joška Juvančića.

Foto: 'Patrik Macek/PIXSELL'
'20.11.2012., Zagreb - Zlatko Vitez, kazalisni, televizijski i filmski glumac. Photo: Patrik Macek/PIXSELL'
Foto: 'Patrik Macek/PIXSELL'
'20.11.2012., Zagreb - Zlatko Vitez, kazalisni, televizijski i filmski glumac. Photo: Patrik Macek/PIXSELL'
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
zlatko vitez
zlatko vitez

   

U počecima je bio često osporavan, ali je bio uporan u borbi za glumački dignitet. Formirao se u vrlo ranoj dobi, glumački na Krleži. - Iz Gavelle sam 80-ih sa Žarkom Potočnjakom bio na ružan način primoran otići, i to zbog birokratskih začkoljica. Kada je 1982. došao Rade Šerbedžija, inzistirao je da dođem i ja. To je bio njegov uvjet Petru Večeku. A u ratu, dok sam bio ministar i predsjednikov savjetnik, ja sam se zalagao da se Rade vrati - otkriva Zlatko Vitez.

Svojim režijama vratio je Krležu u kazalište Gavella u kojemu je stasao kao glumac i nosio repertoar. Kao predsjednik Udruženja dramskih umjetnika krajem 1982. poveo je glumce u šestomjesečni štrajk. Zaustavljena je proizvodnja  dramskog programa TV-a Zagreb.

Otvarao je prostor generacijama studenata glume, koji su pod okriljem Histriona učili prve glumačke korake. Zagrebačku je publiku učinio ovisnom o Histrionskim ljetima na Opatovini. Izvodio je Mariju Jurić Zagorku, Tituša Brezovačkog, kalmana mesarića i druge.

Bez obzira na njegov glumački i politički rad, široj javnosti najpoznatiji je po izjavi (1995.) o Saboru kao kokošinjcu kada je bio član Vijeća HRT-a.

- Nikica Valentić je bio premijer kada sam na Vijeću HRT-a provalio tu Matoševu dosjetku o Saboru kao kokošinjcu. Naravno, to je smišljeno za neka druga vremena kada je taj Sabor bio u sklopu Austro-Ugarske Monarhije - govori Vitez.

U kazalištu je odigrao oko stotinjak uloga, a uz glumački posao režirao je trideset i jednu predstavu (GD Histrion, DK Gavella, SK Kerempuh, HNK-Zagreb i Teatar poezije Ars Longa - Vita brevis) te dramatizirao dvadesetak kazališnih djela. Na film ga nikad nisu zvali.

Bio je predsjednik UDUH-a (1984.-1986.), predsjednik SUDUJ-a (1986.-1990.), ministar kulture RH (1994.-1995.), savjetnik za kulturu predsjednika Republike (1996.-1998.), zastupnik u Županijskom domu Hrvatskog državnog Sabora (1998.-2000.), predsjednik HDDU-a (1998.-2001.) i predsjednik Skupštine NK Croatia (1996.-2000.). Sudionik je i odluke o promjeni imena Dinamo.

- Takvih je ideja bilo i krajem 80-ih, a kada je 90-ih bilo vrijeme da se mijenja ime klubu, u Karaki smo Zajec, Tuđman i ja nakon moje premijere dogovorili da to bude Croatia. Malo se valjda i popilo, Tuđman je to stavio u zapećak, nismo se vidjeli nekoliko mjeseci, no najedanput je na skupštini kluba u lipnju 1991. Dinamo postao HAŠK Građanski, za što se nisam zalagao. Poslije sam pitao Tuđmana: ‘Jeste vidjeli, predsjedniče, kako je Dinamo dobro igrao protiv Milana?’ Pocrvenio je i rekao da mu barem ja ne govorim Dinamo - kaže Vitez.

Dobitnik je čitavog niza uglednih nagrada, a predsjednik dr. Franjo Tuđman za doprinos u stvaranju hrvatske države dodijelio mu je Spomenicu domovinskog rata, Spomenicu domovinske zahvalnosti, Red hrvatskog trolista, Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, Red Danice hrvatske s likom Ante Starčevića i Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom.

U Zagrebu je sagradio i novi kazališni dom - Histrionski. U tom novom kazalištu uz redoviti repertoar pokreće i dva festivala, cabareta i komedije, kojima je dao imena glumačkih legendi: Mladena Crnobrnje Gumbeka i Josipa Bobija Marottija. Sa svojim histrionima kazalište je doveo u najskriveniji kutak Hrvatske. 2013. godine objavio je knjigu "Između glumišta i politike".

Sa suprugom Zoricom Vitez, etnologinjom, više je od 30 godina, od 1976. Upoznali su se na njegovoj predstavi ‘Karneval’ gdje mu je trebala stručna pomoć za pokladne običaje, a Zorica je bila savjetnica u Institutu narodne umjetnosti.  

- O svojoj supruzi mogu govoriti stvarno lijepe stvari, nastojimo ne smetati jedno drugome i poštovati našu profesiju. Potrebno je puno razumijevanja. Ona je temperamentna Dalmatinka, ali zna se kontrolirati više od mene. Ja sam više eksplozivan tip - priznaje Vitez.

OTVORILA DUŠU ZA VEČERNJI

Jelena Perčin: 'S prvim suprugom imam fenomenalan odnos, a Momo djecu 'na papiru' može viđati svaki drugi vikend'

– U trenutku kada su mediji dobili informaciju da smo se Momo i ja razveli, mi smo već godinu dana bili zapravo razvedeni. Tako da je sada već prošlo dvije godine otkad je svatko krenuo svojim putem. Svojoj djeci nikada nisam rekla: "Vaši mama i tata više se ne vole." To mi je grozno! Uvijek sam im objašnjavala da volim njihovog tatu, ali da više nismo zaljubljeni – između ostalog, kazala je glumica Jelena Perčin u velikom intervjuu za Večernji list.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.