Doktoriralo bi ih više da nije skupo

Već godinama upućeni upozoravaju da Hrvatskoj nedostaje sveučilišnih nastavnika, da pojedini studiji jedva uspijevaju osigurati potrebne kadrove, “posuđujući” ih najčešće od starijih i jačih fakulteta.

Zbog toga neki nastavnici “pokrivaju” i po nekoliko mjesta na različitim sveučilištima, a taj problem do izražaja je posebno došao u posljednjih nekoliko godina, kada je došlo do prave inflacije novih studija. Također, godinama se govori o znanstvenicima koji to zapravo jesu samo na papiru, ali ne i na djelu.

Ministar znanosti, obrazovanja i športa prof. Dragan Primorac u nekoliko je navrata najavljivao reviziju registra znanstvenika, naglašavajući da znanstvene institucije nisu socijalne ustanove i da će tamo mjesta biti samo za one koji to zasluže svojim radom. Sada Primorac najavljuje da Hrvatska godišnje mora imati barem 700 novih doktora znanosti, umjesto sadašnjih 300. Iz tog, više nego udvostručenog broja regrutirali bi se i novi sveučilišni nastavnici, ali i znanstvenici koji bi aktivno radili i objavljivali, a ne samo životarili u zavjetrini pojedinih instituta.

Velik problem u produkciji broja doktora znanosti dosad je bio novac, odnosno iznimno visoke cijene doktorata. Stoga je pretpostaviti da je ministar Primorac u plan udvostručenja doktora znanosti godišnje ukalkulirao i novac kojima bi se ti doktorati financirali ili makar sufinancirali kako teret dosezanja standarda razvijenih zemalja ne bi pao samo na leđa pojedinaca.