Za konačni obračun s razarateljima tvrtki i pravnici i poduzetnici

Zabrana otvaranja novih tvrtki vlasnicima blokiranih poduzeća i članovima njihovih obitelji, i to uz 10-godišnji veto, odgovornost osobnom imovinom (što najviše boli) i skraćeni postupci naplate, mjere kojima se Ministarstvo financija namjerava obračunati s financijskom neodgovornošću, prstom na gore dočekali su i pravnici i predstavnici poduzetnika. Premda je većina tih mjera već raštrkana prema postojećim zakonima, novi zakon o financijskoj odgovornosti trebao bi ih ujediniti i konačno osigurati njihovo provođenje u praksi. Svi se naši sugovornici slažu – serijskim osnivačima novih tvrtki, koji iza sebe ostavljaju repove starih, blokiranih i uništenih poduzeća, treba onemogućiti daljnje gospodarsko djelovanje. Možda će zvučati previše grubo, no njihovo se kvarno poslovanje širilo kao metastaze, a taj karcinom iz ekonomskog života treba – ukloniti.

Obiteljska zloporaba

– Osobe koje zlorabe situaciju i dovedu u stečaj neku tvrtku, a nakon toga otvore drugu, treba isključiti iz gospodarskih tokova. Pozdravljam uvođenje reda za sve one koji oštećuju poštene sudionike u gospodarskom prometu – poručio je Marijan Hanžeković, koji je istodobno i pravnik i gospodarstvenik.

Najčešći je oblik zloporabe da osoba odgovorna za stečaj otvori novu tvrtku na blisku osobu, no Hanžeković upozorava da je komplicirano utvrđivanje odgovornosti povezanih osoba.

– Treba provjeriti žive li zajedno, u kakvim su odnosima, kako se ne bi dogodilo da je jedan brat lopov, a drugi pošten i da se kazni poštenoga – objašnjava.

Mladen Sučević, odvjetnik i glavni tajnik HOK-a, smatra da su sazreli uvjeti da se poduzmu drakonske mjere za uvođenje reda u trgovačkim društvima.

Sve je već u zakonima

– Treba pozdraviti to što država želi učiniti iako je i ona gospodarski subjekt koji ne plaća. Svi su ti odnosi već obuhvaćeni postojećim zakonima. Ali ako trebamo i novi propis, od viška nas neće boljeti glava – kaže Sučević te objašnjava da, na temelju Zakona o sudskom registru, osnivači novih društava i sada moraju potpisati izjavu da nisu vlasnici više od 5% kapitala ili glasačkih prava blokiranog društva, i to pod materijalnom i kaznenom odgovornošću.

Postoji i institut pobijanja dužnikovih radnji, a odnosi se na radnje raspolaganja imovinom u korist članova obitelji.

– Sada se takve radnje mogu poništiti, ali bi bilo bolje u ovakvim slučajevima utvrđivati da su takvi pravni poslovi ništetni jer tada ne bi postojala zastara. Institut osobne odgovornosti osnivača društva reguliran je Zakonom o trgovačkim društvima i treba ga i dalje razvijati – kaže Sučević.

Esad Čolaković, predsjednik Hrvatskog udruženja menadžera Crome, kaže da one koji su poslovali kao savjesni gospodarstvenici ove mjere neće pogoditi.

– Napokon će prestati ta igra skrivača, tipična za balkanski prostor, koja se stručnim terminima naziva “pravna probojnost”. Nije vrijedio nijedan dogovor, nijedan ugovor, a ni obraz.