Za većinski paket proizvođača alkoholnih pića Badel 1862 u AUDIO je stiglo 11 neobvezujućih ponuda, a među njima su uglavnom strani i ozbiljni igrači iz sektora, neka poznata imena, ali i jedna domaća tvrtka. Iako je riječ tek o fazi izražavanja interesa za sudjelovanje u privatizacijskom procesu, u Ministarstvu gospodarstva čine se zadovoljni dosadašnjim interesom za Badel 1862.
Iza Kanađana Perković?
– Na natječaj su se javile najrelevantnije europske i svjetske kompanije iz sektora – kažu u Ministarstvu u kojem očekuju vrlo uspješnu privatizacijsku priču. Iz neslužbenih izvora doznajemo da su među 11 pretendenata na Badel domaći prehrambeni div Podravka, kineska tvrtka Tadee Holding Group, ciparska Photos Photiades grupa, kanadska tvrtka Adria Pacific, Stock, tvrtka Salomona Berkowitza te investicijski fond iz Češke koji u svom portfelju ima kompanije u sektoru alkoholnih pića. Neke od tih ponuda vrlo su ozbiljne, a u neke se ponuđače sumnja već na početku privatizacije. Prema nekim navodima, iza Kanađana stoji Ante Perković, bivši predsjednik uprave Badela, koji posjeduje 1,16 posto tvrtke, a navodno na računu Adrije nema ni kune. Ni Berkowitz nije poželjan kupac pa se tako očekuje da će njegova ponuda biti odbačena, poput one za Dalmacijavino. S druge strane Kinezi su već poslovali s Badelom s kojim imaju joint venture kompaniju. Riječ je o jakoj tvrtki s temeljnim kapitalom koji se mjeri u milijardama kuna, ali oni su zainteresirani ponajprije za proizvodnju vina, dok ostali natjecatelji žele Badel zbog segmenta žestokih pića, u kojem je tvrtka bila lider na tržištu. Ciparska grupacija u svom sastavu ima različite tvrtke, najjači su u sektoru trgovine, a Stock je ugledna kompanija u svijetu alkoholnih pića, koja dobro poznaje Badel jer su godinama surađivali.
Cijena nepoznata
Podsjetimo, država prodaje 67,68 posto Badela, a kolika će cijena biti postignuta nemoguće je prognozirati prije dubinske analize na koju imaju pravo svi koji su izrazili namjeru preuzimanja.
Vijest o velikom interesu za Badel podignula je u utorak njegovu tržišnu cijenu 10 posto, na 77 kuna po dionici. Time je tržište kapitala Badel procijenilo na 241,5 milijuna kuna, a udio države na Zagrebačkoj burzi vrijedi 163,5 milijuna kuna. To je manje od cijene koju je država platila za Badel, s obzirom na to da je postala većinski vlasnik tvrtke tako da je dionicama naplatila porezni dug težak 206,5 milijuna kuna. Tvrtka je sanirala većinu dubioza, ali je prvo polugodište ponovno završila u neto gubitku. Minus od 14 milijuna kuna smanjen je 27,5 posto u odnosu na onaj iz istog razdoblja 2011., a bolje izgleda i struktura duga. Oko 50 milijuna kuna obveza je reprogramirano u dugoročne, a samo na troškovima za kamate ušteđeno je nekoliko milijuna kuna. Rezanje troškova bilo je brže od pada prihoda, a doznajemo da je Badel imao odličan treći kvartal, što će pozitivno utjecati na rezultate poslovne godine.
Čini se da će vlada ipak odabrati ponudu od 100 mil koju će joj sugerirati savjetnici (plaćeni desetke mil kuna), jer će ponuditelj garantirati zaposlenje radnicima još pet godina i ulaganja u iznosu barem 100 mil kuna. Naravno, ako na tržištu ne bude nekih velikih potresa. A bit će ih....