HUB ANALIZE

Velike hrvatske tvrtke od 2013. nemaju financijskih ograničenja

Foto: Dalibor Urukalovic/PIXSELL
Hrvatska udruga banaka
Foto: Dalibor Urukalovic/PIXSELL
Hrvatska udruga banaka
Foto: Dalibor Urukalovic/PIXSELL
Hrvatska udruga banaka
Foto: Dalibor Urukalovic/PIXSELL
Hrvatska udruga banaka
11.12.2014.
u 11:55
Oko 12,5 do 13 posto industrijskih poduzeća ima problema s dostupnošću financiranja, no u graditeljstvu i uslužnim djelatnostima svako peto
Pogledaj originalni članak

Velika hrvatska poduzeća ne žale se na nedostupnost financiranja, unatoč stalnom isticanju poduzetnika da banke ne kreditiraju njihove projekte. Barem se tako izjasnila većina od 280 tvrtki koje su sudjelovale u HUB-ovoj analizi čiji je cilj bio utvrditi suočavaju li se dobra poduzeća u krizi s financijskim ograničenjima. 

- Nismo imali financijski udar prije drugog kvartala 2009. i nemamo ga od 2013. Poteškoće u dostupnosti financiranja javljaju se povremeno samo kod malih poduzeća: kod velikih tvrtki postojale su u prvom velikom valu krize, a nestaju već krajem 2009., nakon čega se tvrtke dijele na dobra i loša poduzeća kojima ograničenja proizlaze iz njihove vlastite rizičnosti. I kod malih nestaju u 2013. - – pojašnjava Velimir Šonje, makroekonomist Arhivanalitike.

Na uzorku od 280 poduzeća, analiziranih po sektorima i veličini, ispostavilo se da se oko 12,5 do 13 posto industrijskih poduzeća, koja mahom dobro posluju, suočava s financijskim ograničenjima, no razina nedostupnosti raste u trgovini, graditeljstvu i uslužnim djelatnostima koje su u krizi imale većih poteškoća.

- No, ni to ne znači da imaju isključivo problem s bankama: moguće je da im fali kapitala ili ne mogu naplatiti potraživanja – kaže Šonje.

Detaljnijih podataka o tome zašto se većina velikih tvrtki ne žali na financijska ograničenja nema: moguće je da su uspjele refinancirati dugovanja, koristile HBOR-ova sredstva uz državne poticaje ili im je „život“ olakšala predstečajna nagodba. Kad je posrijedi trend razduživanja i pad ukupne mase kredita, Hrvatska je negdje u europskom prosjeku; kreditiranje poduzeća raste samo u pet zemalja EU: Poljskoj, Bugarskoj, Belgiji, Finskoj i Estoniji. Prema statistikama HNB-a, unatoč padu ukupne mase kredita, mjesečno se tvrtkama odobri oko milijardu kuna novih kredita.

- To što krediti padaju, trebalo bi nas zabrinuti samo ako ima neko dobro poduzeće koje ne može do financiranja – smatra Šonje, uvjeren da njegova anketa dokazuje suprotno. No, to još ne znači da tvrtkama ne fali novac: u Hrvatskoj kronično fali kapitala malim poduzećima; nemamo dovoljno fondova rizičnog kapitala, niti ulaganja kroz burze, kaže Šonje koji vjeruje da će se taj problem rješavati kroz sljedećih pet do šest godina, vjerojatno dijelom i kroz fondove EU koji obuhvaćaju i ulaganje u equity fondove. Zoran Bohaček, direktor HUB-a, istaknuo je da dva, kako kaže „za bankarsku industriju kontroverzna propisa“; odvajanje investicijskog od retail bankarstva i porez na financijske transakcije, imaju šansu odumrijeti.

- Oporezivanje transakcija nas se baš i ne tiče. Kod nas bi trošak skupljanja informacija sigurno bio daleko veći od naplaćenog poreza. Kad je posrijedi izdvajanje investicijskog dijela, u krizi se pokazalo da su univerzalne banke bile najmanje pogođene; većih su problema imale upravo samo investicijske ili banke koje posluju isključivo sa stanovništvom – napominje Bohaček koji se na konkretne zakone fokusirao jer nam se pravila za financijsku industriju, kaže, sada uglavnom kroje u EU, a ne u Hrvatskoj.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.