Ulaganja 43 posto niža nego 2008.

Procjenjuje se da će Hrvatska tek za tri godine vratiti izgubljenu vrijednost BDP-a nakon 2009. Osim kod radnih mjesta, najveći minusi i dalje se bilježe na investicijama. Lani ih je, navodi Državni zavod za statistiku, bilo za 48,6 milijardi kuna, a to je vrijednost investicija u dugotrajnu imovinu koju je Hrvatska imala 2010. godine.

Hrvatska je tako 43 posto u zaostatku za rekordnom 2008., kada je u dugotrajnu imovinu uloženo 83 milijarde kuna. Iako manjim opsegom nego prije, glavnina hrvatskih investicija i dalje je usmjerena u građevinske objekte i prostore – oko 22 milijarde kuna, 14,6 milijardi kuna otišlo je u postrojenja i opremu, a 6,4 milijarde kuna u transportnu imovinu. Uz prerađivačku industriju na koju otpada oko 14 posto svih investicija, drugi najveći investitor je država, odnosno javna uprava i obrana, koje su u dugotrajnu imovinu uložile 6,4 milijarde kuna. Po 3,8 milijardi kuna investirano je u djelatnost trgovine te prijevoz i skladištenje.

Najveći izvor financiranja investicija bila su vlastita sredstva i zajednička ulaganja (53,5%), čiji je iznos i udio blago povećan u odnosu na prethodnu godinu. Za razliku od prijašnjih godina kad se više od trećine investicija financiralo kreditima, lani je udio kredita pao na samo 24%, a lagano se povećalo financiranje sredstvima EU, na 6 posto odnosno 3 milijarde kuna. Gotovo milijardu kuna EU novca investirano je u opskrbu vodom i zaštitu okoliša. Glavnina investicija, 13 milijardi kuna, bila je u Gradu Zagrebu, po 3,5 milijardi kuna otišlo je u dugotrajnu imovinu u Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji, a više od tri milijarde kuna u dugotrajnu imovinu zabilježeno je još jedino u Istarskoj županiji.

Kad je riječ o ulaganjima u istraživanja i razvoj, Hrvatska je s udjelom od 0,8% BDP-a među 10 članica EU koje manje od 1% BDP-a usmjeravaju u istraživanja.