Hoće li se i kako razvijati optička mreža te kako će se tko i kada njome koristiti, trebala bi uskoro konačno presuditi radna skupina Hrvatske agencije za poštu i telekomunikacije (HAKOM). Naime, proteklog tjedna održan je sastanak alternativnih operatera te predstavnika najjačeg – Hrvatskog telekoma – s regulatorom i predstavnicima mjerodavnog ministarstva. Spor koji su pokušali riješiti jest onaj oko uporabe optičke infrastrukture. Hrvatski telekom želi u optiku, ali pod svojim uvjetima, dok "alternativci" tvrde da će, ne bude li tržište na pravi način regulirano, u Hrvatskoj ponovno postojati samo monopolist u obliku HT-a. Ono što je uspjeh sastanka jest da su napokon svi bili za stolom, a dogovoreno je da će se tek dogovoriti.
– Iako se često ne slažem s odlukama HAKOM-a, odluka o ograničenju uporabe nove optičke infrastrukture do korisnika koju je HAKOM propisao HT-u i koja je još na snazi prema mojem je mišljenju potpuno ispravna i jedna od najvažnijih odluka Agencije u posljednje vrijeme. Naime, ako bi se HT-u kao financijski uvjerljivo najmoćnijem telekom operateru dopustilo da korisnike s bakrenih žica prebaci na optičku mrežu bez mogućnosti da se novom infrastrukturom koriste i drugi, alternativni operateri, u vrlo kratkom roku HT bi bio toliko tehnološki ispred ostalih operatera da ga oni ne bi mogli sustići. To bi, prema mojem mišljenju, posljedično dovelo do propasti alternativnih operatera i poništenja svega dobroga što je liberalizacija donijela ili što tek treba donijeti. Nakon toga HT bi ponovno bio jedini gospodar tržišta i praktično, makar ne i formalno, opet bi postao monopolist – smatra Đuro Lubura, sudski vještak za telekomunikacije.
HAKOM mora ustrajati na ispravnom putu regulacije tržišta tako da propiše poštena pravila koja bi svim operaterima omogućila tržišno natjecanje i nastavak liberalizacije te ne smije podleći pritiscima koji sada već dolaze sa svih strana.
– Isto tako, mislim da cjelokupna stručna javnost treba snažno podržati HAKOM-ovu odluku o tome da HT-u ograniči uporabu optičke infrastrukture dok se ne donesu održivi propisi koji bi svima omogućili korištenje novim tehnologijama. To je jedini put koji osigurava uvjete za daljnju liberalizaciju tržišta, dakle razvoj novih tehnologija i smanjenje cijena usluga – mišljenja je Đ. Lubura.
Osim toga, kakve su to bedastoće o B-netu? Baš prelazim na Max adsl. Rikne im signal pa nemaš danima TV sliku. Prijaviš kvar,u deset navečer, a poprave ga idući dan iza 12. I tako bar jedanput mjesečno. \"Prekid emitiranja\". Rekord je bio TRI dana! Račun nam, naravno, nisu umanjili. Sva sreća da mi je internet išao preko T-com-a. Kada njima prijaviš kvar ( dešava se), popravljen je u roku sat vremena i još te \"siluju\" idući cijeli dan samo da bi saznali da li je sve u redu. Da ne pričamo o stalnim smetnjama signala na kablovskoj, evo danas mi prvi put ovaj mjesec ne \"pretrčavaju\" pruge preko ekrana. Kako to može biti bolje od T-com-a? Naravno, zahvaljujući prelasku jednog dijela korisnika konkurenciji poboljšala se i T-com-ova usluga, ali to se zove tržišna privreda. Opstaju najbolji. Bog blagoslovio konkurenciju!