Intervju Đuro Lubura

Tajne službe ne smiju biti iznad sudova i Ustava

Foto: 'Photoshop'
Tajne službe ne smiju biti iznad sudova i Ustava
11.02.2010.
u 06:50
Većina ljudi ne zna da policija i sigurnosne službe smiju bez naloga suda putem OTC-a zatražiti podatke o svakom korisniku telekomunikacijskih usluga, njegovoj lokaciji te o svim osobama s kojima je kontaktirao u posljednjih godinu dana.
Pogledaj originalni članak

Priča o registraciji prepaid kartica za mobitele podigla je mnogo prašine u javnosti. Na vidjelo je potom isplivao i prijepor između sudova i Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija. O svemu tome razgovarali smo s Đurom Luburom, sudskim vještakom za telekomunikacije i jedinim hrvatskim vještakom za tehniku i metodologiju prisluškivanja, koji nam je na to skrenuo pozornost.

Jedini ste javno, imenom i prezimenom, progovorili o prijeporu sudova i OTC-a koji se lomi preko leđa operatora, ali i vas sudskih vještaka?

Smatram da stvari treba početi nazivati pravim imenom i da svi, svatko u svojem području, trebamo snažno pridonijeti sređivanju stanja u državi. Zato sam o problemu prije desetak dana obavijestio institucije koje su jedine ovlaštene razriješiti ovaj prijepor između dijela sigurnosno-obavještajnog sustava i sudova – predsjednika Republike Hrvatske, predsjednicu Vlade i predsjednika Vrhovnog suda.

U čemu je ključan problem?

Ravnatelj OTC-a, odnosno Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija, dan poslije mojeg dopisa mjerodavnim je institucijama poslao uputu o postupanju svim operatorima, ali i svim sudovima. Kako sam neslužbeno obaviješten, nikad se prije nije dogodilo da neko tijelo izvršne vlasti sudove poučava zakonu i propisuje im kako će provoditi postupke. Osim toga, OTC već dulje radi pritiske na telekomunikacijske operatore i čini sve da spriječi provođenje jasnih i nedvojbenih sudskih naloga. Ako su vjerovali da sudovi ne rade ispravno i zakonito, trebali su potaknuti rješavanje problema kod mjerodavnih institucija umjesto da svojim postupcima opstruiraju i usporavaju provođenje sudskih postupaka. Neovisno o tome imaju li sudovi pravo ili ne, smatram da je takvo ponašanje OTC-a izravno kršenje temeljnog ustavnog načela trodiobe vlasti i neovisnosti sudstva.

Kakvi se problemi mogu dogoditi kad se tajne službe postave iznad Ustava i sudova?

Kršenje Ustava i nepoštovanje sudova ne smije biti dopušteno baš nikome. Osobito je opasno kad se u to upusti jedan od čelnika tijela sigurnosno-obavještajnog sustava koje ima ovlasti zadirati u ljudska prava i prisluškivati građane. Kako poslije toga vjerovati da će OTC ili sigurnosno-obavještajni sustav u cijelosti štititi Ustavom zajamčene slobode i svoje ovlasti primjenjivati isključivo zakonito?

Što očekujete od mjerodavnih institucija?

Očekujem da će predsjednik i premijerka poduzeti odlučne mjere kojima će jasno urediti ovo područje i osigurati dosljedno provođenje Ustava i zakona RH, što trebaju činiti sve sastavnice sigurnosno-obavještajnog sustava. Također, nadam se da će se mnogo više pozornosti obratiti stvarnom, stručnom nadzoru rada sigurnosnih službi. Mislim da u nadzor, uza sadašnju dominantnu političku, mnogo više treba uključiti stručnu komponentu.

Smatrate li registraciju prepaid kartica dobrom praksom i doista zaštitom od terorizma i kriminala?

U priči o registraciji prepaid kartica koju zahtijeva OTC i koja je u javnosti podigla dosta „prašine", sve je postavljeno prilično pogrešno. Raspravlja se o tome koliko bi takva mjera olakšala posao policiji i sigurnosnim službama, koliko bi otežala operatorima ili smanjila njihove prihode. Vjerujem da sve treba okrenuti tako da se prosudi što bi to donijelo ljudima, nama – ne operatorima ili službama. Sigurno je da bi ukidanje anonimnosti u jednom dijelu olakšalo posao policiji i sigurnosnim službama, ali bi s druge strane znatno umanjilo dosegnutu razinu privatnosti. Ozbiljne organizirane skupine to sigurno neće spriječiti. Predložena je mjera dvosjekli mač i ne treba je uvoditi na silu. Mene osobno mnogo više zabrinjava način na koji se takvi privatni podaci o korisnicima i njihovim kontaktima smiju upotrebljavati.

Kako se smiju upotrebljavati privatni podaci i zašto vas to zabrinjava?

Većina ljudi ne zna da policija i sigurnosne službe smiju bez naloga suda putem OTC-a zatražiti podatke o svakom korisniku telekomunikacijskih usluga, njegovoj lokaciji te o svim osobama s kojima je kontaktirao u posljednjih godinu dana. Takvo rješenje, od svih zemalja u okruženju, propisano je samo u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Znate li koliko se zapravo takvi podaci upotrebljavaju, koliko se ljudi provjerava?

Prema dostupnim podacima koji ne uključuju sigurnosne službe nego samo policiju, provjerava se telekomunikacijski promet jako velikog broja korisnika. Brojke rastu, pa je 2001. godine provjereno oko 2500 brojeva, 2005. oko 18.500, a za prošlu godinu još nemam točne podatke, ali procjenjujem da je bilo najmanje 40.000 provjeravanih brojeva. Valja ozbiljno razmotriti trebaju li policija i sigurnosne službe imati takve ovlasti ili bismo, kao što je to tako u europskim zemljama kojima smo okrenuti, trebali propisati da se takvi povjerljivi podaci mogu dobiti jedino uz nalog suda.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

OB
-obrisani-
08:38 11.02.2010.

nakon što je ova bagra uništila tajne službe 2000 godine treba još više uložiti i dati veče ovlasti ova bagra je odradila prljavi posao za englesku

SP
Skole pl.
09:28 11.02.2010.

SUDBINA GOVEDA Ozakonjivanje prakse općeg i najšireg prisluškivanja komunikacija u Hrvatskoj je prema svemu tome neka vrsta ‘civilizacijskog postignuća\'. Kako se naime boriti protiv toga kad se ta bolest širi kroz političke elite poput najzaraznijeg oblika kuge, od države do države? Može li prisluškivanje stanovništva u Hrvatskoj biti moralno ili civilizacijski neprihvatljivo ako je prihvaćeno u državama koje se nameću kao uzori - u svemu? Za otpor ovakvom razvoju situacije treba biti mnogo više od običnog prosječnog pojedinca ili njegova odraza u političkoj vlasti u liku prosječnog političara. Možemo li biti zadovoljni državom u kojoj kao pojedinci ne čitamo poštu vlastite djece dok istovremeno i našu poštu i poštu naše djece čita ili je dostupna određenim i odabranim ‘likovima\', kad god im padne na pamet da za njom pokažu interes?...

SP
Skole pl.
09:29 11.02.2010.

...Ne treba naravno kriviti za sve to Dinka Majića i njegov Operativno-tehnički centar. Oni su rezultat postojanja zakona a zakon je rezultat djelovanja hrvatske političke klase. Je li prisluškivanje spasilo Hrvatsku korupcije kroz posljednje dvije godine od kad se provodi kao ‘sigurnosna politika\'? Je li pomoću nje otkriven počinilac bilo kojeg zločina? Jest, ali samo onda kad su na osnovu indicija prikupljeni dokazi i zatraženo prisluškivanje a za to nije potreban OTC. ‘Znanje je moć\', rekao je netko. ‘Moć kvari ljude a apsolutna moć kvari ih apsolutno\' rekao je povjesničar Lord Acton. Sve što netko zna o nama kao pojedincima, daje mu moć nad nama. Nekome daje moć a nekome oduzima slobodu; najprije simboličnu moć i slobodu a onda odjednom, posve stvarnu. Nestajanje naše slobode proporcionalno je rastu nečije moći; toga treba biti svjestan u svakome trenutku. Mirenje sa sudbinom, s nestajanjem slobode u ime sigurnosti savršeno podsjeća na onu posve specifičnu sigurnost ali i sudbinu koju uživaju - goveda. AMAC